"NIKADA SE VIŠE NEĆU VRATITI" Mladi sa Kosova masovno odlaze u Nemačku, za iseljavanje krivi i političari

Hiljade mladih na Kosovu spremaju se da odu da rade u Njemačku koja ima nedostatak zdravstvenih radnika, pa bi Kosovo moglo da ostane bez radne snage u pojedinim sektorima, piše Index.

Fizioterapeut Arben (26) sedi u zadnjem redu autobusa koji ide iz pravca Uroševca, grada na jugoistoku Kosova. Aplikacija za učenje stranih jezika, instalirana je na njegovom mobilnom telefonu, pa uči njemački dok se vozi do rodnog sela.

“Učim njemački jer uskoro idem u Štutgart“, kaže Arben Hini dok rješava početničke zadatke na svom mobilnom telefonu. Nikada nije bio u Njemačkoj, ali čim mu je ponuđen posao u struci, nije oklevao.

Njemačkoj i Švicarskoj nedostaje zdravstvenih radnika, pa će Arben dobiti ugovor na neodređeno vrijeme i nada se da će ostati za stalno.

“Nikad se neću vratiti“, kaže on.

Arben je jedan od više od 50.000 građana Kosova koji trenutno čekaju na vizu za Njemačku.

U Prizrenu, gradu na jugu zemlje, postoji šetalište uz reku čije obale povezuje stari kameni most. Tuda šeta nekoliko parova sa decom, a grupa stranih turista se penje uz brdo ka zidinama lokalnog utvrđenja. Ali kafići i restorani su prazni.

“Ljudi razmišljaju kako da prežive“, rekao je lokalni ekonomista koji je želeo da ostane anoniman.

“Cene su naglo porasle otkako je počeo rat u Ukrajini“, dodaje on, amladi ljudi rade privremeno u kafićima i fabrikama dok ne dobiju vizu za odlazak u inostranstvo.

On upozorava da uskoro više neće imati ko da radi u pojedinim sektorima.

Kako navodi, 65.000 građana Kosova trenutno čeka na radnu dozvolu za Nemačku.

Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije, a sada ga napuštaju i Albanci i Srbi.

“Toliko je krvi proliveno, a na kraju niko neće ostati“, uznemireno kaže Miroslav (37) iz sela sa srpskim stanovništvom koji se bavi evropskim programima razmene mladih.

Dodaje da mladi ljudi imaju opravdane razloge za odlazak sa Kosova

“Političari, zbog nedostatka ideja za rješavanje ekonomskih problema i podizanje standarda, koriste medijski prostor za borbu i povratak u prošlost“, kaže on.

Kao razloge odlaska mladih navodi “niske plate u privatnom sektoru, loše uslove rada, rad bez ugovora, uskraćivanje godišnjeg odmora i lošu političko-bezbjednosnu situaciju”.

Ljekari u inostranstvu

Prizren je samo jedno od mjesta u koje posljednjih godina stižu donacije, pa je gradsko vodosnabdjevanje finansirala Njemačka, a dječije igralište Švedska. Lokalni ekonomista, koji je radio na projektima finansiranim iz inostranstva, žali se da su mnogi stranci zaduženi za realizaciju projekata bili korumpirani.

“Uzeli su mnogo novca sebi za visoke plate i druge beneficije umjesto da se novac troši na ono za šta je namenjen“, kaže on.

Iz Prizrena, drugog po veličini grada, autobusi od 6 časova voze radnike na posao u prestonicu Prištinu. Tu je kancelarija ministra za lokalnu samoupravu Elberta Krasniqija.

“Mi kao vlada, naravno, pratimo situaciju. Politike usmjeravamo ka budućnosti kako bismo mladima ovdje pružili dovoljno usluga“, kaže Krasniqi.

Navodi da je video trend iseljavanja u Hrvatskoj, na području Vukovara, odakle ljudi takođe odlaze u Njemačku.

“To je normalan proces, ljudi traže bolje uslove za život”, dodaje on.

Hrvatska je posljednja ušla u EU 2013. godine, kada su njenim stanovnicima otvorena vrata tržišta rada u bloku 27 zemalja. U posljednjih deset godina izgubilo je oko 400.000 stanovnika, prema popisu stanovništva objavljenom u januaru.

Miroslav kaže da je “sreća za Kosovo” što se njemačka ambasada suočava sa kašnjenjem u obradi zahtjeva za radne vize. On tvrdi da se od oko 50.000 zahtjeva mjesečno obradi nekoliko stotina.

“Veliki broj građana se zbog lošeg zdravstvenog stanja liječi van Kosova, tako da možemo samo da zamislimo situaciju za nekoliko godina ako se nastavi ovakav trend odlaska ljekara u Njemačku“, napominje on.

Ambasada Njemačke u Prištini na svom sajtu moli stanovnike da ne dolaze bez odobrenog termina.

“Trenutno je potražnja za terminima veća od kapaciteta odjeljenja za vize, tako da je period čekanja na određene vrste viza dug“, kaže iz ambasade.

Oni nisu odgovorili koliko trenutno ima zahtjeva za radnu vizu i koliko viza mjesečno odobravaju.

Njemačka i Švicarska odabrane zemlje

Krasniqi je prošlog mjeseca zatražio od Evropske komisije da primi Kosovo u Strategiju EU za jadransko-jonsko područje (EUSAIR), forum preko kojeg deset zemalja koje se graniče sa Jadranskim i Jonskim morem, ili se nalaze u njegovom zaleđu, mogu da povuku novac iz fondova EU za zajedničke projekte.

Srbija, članica EUSAIR, blokira ulazak Kosova u tu inicijativu, što je početni korak ka potencijalnom članstvu u EU jednog dana.

“Mnogi mladi ljudi bi bili srećni da žive ovde na Kosovu i ne bi otišli ​​kao što su to činili dugi niz godina. Želimo da ih uključimo u turizam i razne programe saradnje, kako ne bi morali da traže posao u inostranstvu, već da ga nađu ovde“, kaže Krasniqi.

Mladi žele bolje uslove života na Kosovu, čiju su nezavisnost priznale 22 od 27 zemalja EU.

Student stomatologije Taulian (18) prošlog ljeta je bio na odmoru sa prijateljima u Trogiru, Splitu i Dubrovniku.

Upravo se vratio autobusom sa univerziteta iz makedonskog grada Tetova u rodni Prizren.

“Ovdje nema mnogo mogućnosti za mlade, pa svi žele da idu u Njemačku i Švicarsku”, kaže on na autobuskoj stanici i dodaje da on ne želi da radi u inostranstvu.

“Želim da ostanem u svojoj domovini”, napominje on.