Lokalne

ISPOD ŠAR-PLANINE ‘Crveno zlato’ Prizrena na evropskom tržištu

Sa plantaža područja Prizrena, ispod Šar-planine, koja se nalazi na jugu Kosova, ove godine će oko 200 tona maline ili dvije trećine sadašnjeg roda biti izvezeno na evropsko tržište.

Berba ove biljke sa crvenim bobicama je već počela, a “crveno zlato”, kako se zove prizrenska malina, uskoro će se naći na tržištima Njemačke, Italije, Turske i Japana.

Zbog povoljne klime, maline koje se gaje na području Prizrena imaju veći kvalitet.

Ismet Osmani, direktor zemljoradničke zadruge Ari i Kuq iz Prizrena, vratio se na Kosovo iz Švedske prije 15 godina i počeo da se bavi uzgojem maline.

Kaže da svi žele da plate najvišu cijenu ove maline.

Tokom 2021. godine malinari su zaradili oko 4,50 eura po kilogramu.

Osmani dodaje da na području Šar-planine ima oko 100 hektara zemlje zasađene malinama.

“Naša malina raste na nadmorskoj visini od 1.000 do 1.200 metara i na ovom području nema fabrika. Na ovoj nadmorskoj visini ukrštaju se kontinentalna, polukontinentalna i planinska klima, što, između ostalog, čini da malina ima više šećera i kvalitetnija je od ostalih malina”, kaže Osmani za Radio Slobodna Evropa.

Kaže da prilikom uzgoja maline koristi sve agrotehničke mjere i prati svjetske standarde.

Više od 20 miliona eura profita od izvoza za četiri godine

U Carini Kosova kažu da je tokom 2021. godine sa Kosova izvezeno blizu 900 tona maline u vrijednosti od blizu tri miliona eura.

Beračica malina u Prizrenu. Prošle godine se ovaj proizvod prodavao za 4,5 eura po kilogramu.

U prvih šest mjeseci 2022. godine je izvezeno oko 111 tona maline u vrijednosti od oko 617.000 eura.

Prema podacima Carine Kosova, malina se najviše izvozi u Njemačku, Srbiju, Austriju i Tursku.

Iskustva uzgajivača maline

Uzgajivači malina godišnje zapošljavaju oko 6.000 radnika. Pokušavaju se izboriti za mjesto na tržištu i, kako kažu, u tome uspjevaju.

Seat Šabani iz sela Planjane kod Prizrena, ima plantažu od 60 ari zasađenih malinama. Prijatelji i rođaci u dijaspori kažu da kosovske maline često stižu u zemlje u kojima žive.

“Moj rođak radi u fabrici slatkiša u Njemačkoj. Često mi kaže da su on i njegove kolege izuzetno srećni kada dobiju naše (kosovske) maline. Za njih je kosovska malina izuzetno visokog kvaliteta, što je za nas veoma dobra poruka da nastavimo sa ovim poslom”, kaže Šabani za RSE.

Penzioner Bajro Alija pomaže komšiji u branju malina.

Abidin Alija iz Skorobišta, kod Prizrena, već četiri godine se bavi uzgojem maline. Ali, nije u potpunosti zadovoljan prodajnom cijenom i kaže da je cijena poljoprivrednih sirovina drastično povećana.

“Prošle godine smo plaćali kilogram đubriva 1,50 eura, a sada plaćamo četiri eura. Isto važi i za ostale sirovine. Stoga se nadam boljoj cijeni koja bi trebala biti do pet eura po kilogramu”, kaže on.

Malina kao strateški proizvod Kosova

Uzgajivači maline na Kosovu kažu da ih ohrabruje sama činjenica da su uslovi izvoza iz godine u godinu bolji.

Oni, preko udruženja Mjedra e Kosova, sarađuju i sa Vladom Kosova.

“Zadovoljni smo (saradnjom) Vlade, spremna je da nam pomogne, da stimuliše proizvodnju”, kaže Ismet Osmani, direktor zemljoradničke zadruge Ari i Kuq iz Prizrena.

Samo u prvoj polovini 2022. godine Kosovo je izvezlo oko 111 tona maline u vrijednosti od oko 617.000 eura.

On naglašava da dobijaju subvencije, odnosno oko 200 eura po hektaru zasađenog malinom.

“Tako malina postaje strateški proizvod Kosova”, ocjenjuje Osmani.


Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku sa dešavanjima na Kosovu i šire zapratite našu Facebook Stranicu i naš Instagram Profil

Autor
Refki Alija
Izvor
Radio Slobodna Evropa

Povezani Članci

Back to top button