Bivši britanski diplomata i stručnjak za Balkan Timothy Less rekao je da od razvoja događaja u Ukrajini zavisi da li će doći do eventualne destabilizacije na Zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo.
“Zavisi kako će se stvari odvijati u Ukrajini, jer Rusija ima dva osnovna cilja na Balkanu. Jedan je blokiranje proširenja NATO, a drugi stvaranje problema Zapadu uz održavanje niskog nivoa nestabilnosti, posebno u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Oba ova cilja mogu se postići podržavanjem Srba u njihovim nastojanjima da riješe svoje neriješeno nacionalno pitanje”, naveo je Less u intervjuu za KosovaPress.
Less je dodao da će Rusija nastaviti da se protivi proširenju NATO u bilo kom scenariju.
“Međutim, pitanje ruskih nastojanja da destabilizuju Balkan može da se promjeni. Što se Rusija osjeća ranjivijom u Ukrajini, veća je vjerovatnoća da će pokušati da destabilizuje Balkan. U krajnjoj nuždi može da podstakne bosanske Srbe da proglase svoju nezavisnost, iako je neizvesno da li će Srbi odgovoriti. Inače, što se Rusija mirnije osjeća prema Ukrajini, to je manje vjerovatno da će biti motivisana da izazove nevolje Zapadu na Balkanu”, rekao je Less u intervjuu za KosovaPress.
Na pitanje o pristupu Srbije ruskoj akciji u Ukrajini, Less je naveo da je glavni razlog zašto Srbija nerado kritikuje Rusiju taj što se oslanja na rusku podršku za svoj stav o Kosovu i ne želi da rizikuje da izgubi tu podršku.
“Ova nevoljnost je preostala simpatija prema Rusiji kao tradicionalnom pokrovitelju interesa Srbije i kao državi koja je doživjela sličnu podelu svog stanovništva nakon pada Sovjetskog Saveza. To ne znači da Srbija podržava ono što se dogodilo u Ukrajini. Naprotiv, sumnjam da se većina političara u Beogradu ne slaže sa postupcima Rusije. Niti to znači da su interesi Srbije i Rusije potpuno usklađeni. Srbija ne može da prihvati teritorijalni revizionizam kakav Rusija sprovodi u Ukrajini zbog svoje želje da zadrži Kosovo. Ima i obaveze prema Zapadu koje su značajne. Ističu da Srbija ništa od toga ne može da kaže, a da ne pokvari odnose sa Rusijom, tako da neće to uraditi”, rekao je Less.
Napomenuo je da ni bosanski Srbi nisu osudili Rusiju, iako su njihovi interesi malo u suprotnosti sa interesima Srbije.
“Oni zaista podržavaju teritorijalni revizionizam i građanske grupe poput ‘Izbor je naš’ pozivaju na priznanje Donjecka i Luganska. Dodik je solidarnost izrazio i susretom sa ruskim ambasadorom u Sarajevu, izrazivši saosjećanje sa stavom Rusije i požalivši se na podršku Bošnjaka Ukrajini. Dodik se, međutim, plaši da bi otvorenija podrška Rusiji mogla da izazove više problema za Republiku Srpsku, pa dalje od toga nije otišao – bar za sada”, kaže Less.
