Ratni zločinac, bivši komandant Vojske RS, Ratko Mladić, koji je u junu prošle godine pravosnažno osuđen u Hagu na doživotnu robiju, uskoro bi iz haških prostorija mogao biti prebačen na odsluženje zatvorske kazne. Odluku koja zemlja će to biti i koji zatvor će donijeti sudija Karmel Ađijus (Carmel Agius), predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
– Predsjednik Mehanizma u dogledno vrijeme, u skladu sa pravnim okvirom Mehanizma i relevantnim smjernicama Mehanizma donijet će odluku o ovom pitanju – potvrđeno je za Preporod.infoiz Haga.
Uprkos pokušajima negiranja presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), veličanja ovog ratnog zločinca, postavljanju i slikanju murala Mladića na javnim prostorima, kao što je to bio slučaj u Beogradu i pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine u manjem entitetu RS, odluke Haga su neupitne.
– Presude donesene po završetku sudskog postupka govore same za sebe – poručili su iz Haga.
Podsjećamo, bivši komandant Glavnog štaba Vojske RS i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno je 8. juna 2021.godine osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Pravomoćnom i konačnom presudom, koju mu je izreklo Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS), potvrđena je prvostepena presuda od 22. novembra 2017. godine, te okončan proces za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Žalbeno vijeće odbacilo je sve žalbe koje je uputila Mladićeva odbrana. Zločinac Mladić je 22. novembra 2017. proglašen krivim za deset od 11 tačaka optužnice. Konačna presuda u ovom predmetu izrečena je nakon gotovo 26 godina od podizanja optužnice protiv Mladića u MKSJ, te utvrđena odgovornost jednog od ključnih aktera rata u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, te protjerano više od dva miliona stanovnika Bosne i Hercegovine.
Inače, ne postoji vremensko ograničenje u kojem Mladić treba biti poslan na izdržavanje kazne iz Haga. Na internet stranicama Mehanizma stoji samo da bi kaznu mogao odslužiti u državama članicama UN-a koje su potpisala ugovor i pristale primiti osuđenike Haga. Kaznu, kako se navodi, može služiti u jednoj od zemalja koje su u skladu sa članom 25. (1) Statuta Mehanizma potpisale sporazum o provedbi kazni.
Države koje su to učinile su Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Poljska, Francuska, Austrija, Italija, Španjolska i Portugal. Budući da u državi koja će ga preuzeti mora postojati mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora, Mladić kaznu neće moći odslužiti u Norveškoj, Estoniji, Poljskoj i Portugalu.
Dok se čeka odluka o tome gdje će Mladić izdržavati doživotnu kaznu zatvora, provjerili smo u kakvim uslovima ovaj ratni zločinac živi sedam mjeseci od presude, te nekoliko godina od hapšenja i dovođenja u Hag.
Na fotografijama koje su dostupne na internetu vidi se da su zatvorske ćelije u kojima borave ratni zločinci dobro opremljene i udobne. U sobama je krevet, umivaonik, ormar, regal za knjige, stolica i mali stol, automat za kafu, kao i televizor. U svakoj od soba nalazi se i kupatilo. Postoji i soba u kojoj se zatvorenici mogu “malo zabaviti”. Imaju mogućnost za aktivnosti kao što su svjež zrak, vježbe/sport, obrazovanje iIi duhovno savjetovanje. Tu je i dobro opremljena ambulante u kojima rade pritvorski ljekar i njegovi pomoćnici, koji su zaduženi za pružanje svakodnevne osnovne zdravstvene njege i usluge hitne pomoći u skladu s onim što je na raspolaganju u zemlji u kojoj se nalaze. Inače, većina zatvorenika su poodmakle životne dobi i potrebna im je odgovarajuća zdravstvena njega.
Zatvorenicima je na raspolaganju i kuhinja. Hrana se priprema u skladu sa savremenim higijenskim zahtjevima, pod nadzorom odgovornog pritvorskog ljekara. Takva ishrana, koliko je god to moguće, uzima u obzir životnu dob, zdravstveno stanje, vjerske i kulturološke potrebe pritvorenika.
Tu su također sobe u kojima zatvorenici mogu nesmetano razgovarati sa svojim advokatima i članovima porodica.
Zločinačka biografija
Mladić je rođen 12. marta 1943. u bosanskome selu Božinovićima pokraj Kalinovika. Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haškom tribunalu još 1995. godine. Do 2003. godine bio je pod zaštitom srbijanske vojske. Nakon što su beogradske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić se i dalje skrivao uz pomoć male grupe prijatelja i, u posljednjim godinama, porodice. Pripadnici specijalne jedinice policije Srbije uhapsili su Mladića 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo (Srbija). Odmah je izručen u Haag a suđenje mu je počelo godinu kasnije i trajalo je 530 dana.
Uz Mladića, Radovan Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora u Hagu, odakle je nakon skoro dvije godine od konačne presude prebačen u Veliku Britaniju, gdje je nastavio robijati za zlodjela. Odluku o prebacivanju Karadžića u Veliku Britaniju donio je Međunarodni mehanizam za krivične sudove u Hagu.
Prvostepenom presudom izrečenom u martu 2016. godine, Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce. Karadžić je 2019. pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za ova zlodjela.
