Rasizam na Kosovu je uglavnom usmjeren na Rome, Aškalije i Egipćane, koji čine dva odsto stanovništva, piše Koha.
Aktivista Muharem Aslani kaže da su naselja u urbanim sredinama sa isključivo manjinskim zajednicama “getoizirana” i da to produbljuje podjele.
“Ova getoizacija vodi ka socijalnoj isključenosti, socijalna isključenost vodi ka diskriminaciji, koju smo vidjeli u nedavnim slučajevima, takođe predstavlja rasizam na osnovu etničke pripadnosti i boje kože”, rekao je Aslani.
Diskriminacioni i rasistički izrazi se čuju širom Kosova, pogrdne riječi koje mnogi upućuju Romima, Aškalijama i Egipćanima, pa čak ih koriste i roditelji koji kritikuju djecu zbog nedoličnog ponašanja na trgovima i ulicama, piše Koha.
Kako dodaje taj medij, nedavni slučajevi odbijanja usluge u restoranu u Đakovici i fizičkog zlostavljanja pred porodicom u Prizrenu građana iz redova manjinskih zajednica, javno ističu rasizam duboko ukorenjen na Kosovu, koje je i po Ustavu multietničko.
“Da, diskriminacija je prisutna. I nelogično je reći da nema diskriminacije, jer je diskriminacija prisutna, i stvorena u mentalitetu mnogo ranije”, izjavio je poslanik iz Đakovice Fridon Lala.
Nexhat Jashari, koji je sa porodicom emigrirao odmah poslije rata u Švedsku, kaže da tokom odmora na Kosovu nije video promjenu u pristupu Romima, Aškalijama i Egipćanima, kao i da je primjetno ekstremno siromaštvo koje tim zajednicama dodatno pogoršava situaciju, te da se pored zakona treba boriti i drugim sredstvima protiv rasizma.
Po pisanju Kohe, uzrok društvenih predrasuda je nepoznavanje istorije manjina, a rasizam se na Kosovu uglavnom odnosi na one koji su drugačije boje kože, kojih je svega dva odsto i koji uglavnom žive u urbanim sredinama.
