Nakon 11 godina od kako je napustio aktivni život kao diplomata i pronašao utjehu među studentima Univerziteta Kolimbija kojima predaje o međunarodnim odnosima, Christopher Hill je primio poziv iz Bijele kuće u kojem mu je poručeno da su njegove usluge kao diplomate ponovo potrebne – i to hitno, prenosi Reporteri.
Američki predsjednik Joe Biden, nakon prestanka mandata aktuelnom američkom ambasadoru u Srbiji Anthonyju Godfreyju, planira imenovanje veterana američke diplomatije Christophera Hilla.
“Albanian post”, pozivajući se na međunarodne izvore, saznaje da je Hillovo imenovanje za Godfreyjevog nasljednika, iako ovaj još nije završio svoj mandat, dio šireg plana Bidenove administracije.
Hill dobro poznaje ovaj region, a takođe i region ima isti nivo priznanja za Hilla. Ipak, kako navode, on neće biti jedini kolos američke diplomatije koji se bavi isključivo pitanjima Balkana, sa fokusom na zapadnu šestorku na Balkanu, a posebno na problem Kosova i Srbije.
Još jedan Amerikanac koji dobro poznaje Balkan, James O’Brien, takođe će biti angažovan.
On će biti specijalni izaslanik administracije za to područje i zapravo se vraća na svoju staru poziciju kada je prvenstveno bio odgovoran za bezbjednost SAD, diplomatiju i ekonomsku politiku u toj oblasti.
Kako saznaje “Albanian post”, James O’Brien će biti ključna osoba koja će okončati ideju o “personama non grata” iz Bidenove administracije za čitav region i šire.
U cilju jačanja diplomatskog dvojca, druga osoba koja poznaje politički mentalitet ove strane bavi se posebnim zadacima na Balkanu. I on, diplomata istog ranga.
Hoyt Brian Yee, član karijere američke diplomatske službe koji je nekada službovao u Hrvatskoj, trenutno je zadužen za odnose između SAD i Centralne i Jugoistočne Evrope.
On će, zajedno sa prvom dvojicom i zamenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Gabrielom Escobarom, raditi na tome da SAD pomognu u situaciji između Kosova i Srbije i ponude konačno rješenje.
Kako “Albanian post” saznaje iz svojih izvora, nedavna Escobarova iskustva i doprinosi na sastanku Besnika Bislimija sa Kosova i Petra Petkovića iz Srbije učinili su da Amerikanci shvate da je ne samo prisustvo, već možda i preuzimanje cijelog procesa put do rješenja.
Ali čemu sve ove američke diplomatske ‘investicije’ sada?
Dvije prošle američke administracije, ona Baracka Obame i ona Donalda Trumpa, stvorile su distorziju američkog glasa na Balkanu. Obe iz različitih razloga.
Pod Obamom, američka diplomatija se uopšteno smanjila, a time i na Balkanu. Spoljna politika ove administracije imala je udaljeniji pristup samim američkim projektima, poput Kosova i postjugoslovenskih zemalja uopšte.
S druge strane, predsjednik Trump je obratio pažnju na ovu oblast, ali je pristup diplomata bez pamćenja za region izazvao neizvesnost kako za američki plan, tako i za sam način njegove implementacije. Ignorisanje lavirintskih historija Balkana, čisto ekonomska orijentacija, ignorisanje drugih aspekata, zakomplikovalo je američku ideju o ovom južnom području Evrope.
Pažnja usmjerena prema Kini
Takođe, u posljednjih 12 godina, Amerika je projektovala Kinu i kineski uticaj kao glavnu nacionalnu prijetnju, stoga su glavni diplomatski resursi usmereni na izradu strategija za ovaj „hladni rat“ SAD-Kina.
Dok je kineski pristup u posljednjoj deceniji u Evropi uopšte, ali i na Balkanu, uglavnom koncentrisan u dvije dimenzije: ekonomska ulaganja i ono što je poznato kao „meka moć“. Povucite i ne stiskajte, oblikujući želje drugog kroz pružanje pogodnosti i zavođenje.
I sada, sva ova kineska moć ostaje bez protivljenja na Balkanu, jer Evropska unija smatra – još uvijek – nemogućim da izradi konkretne strategije kojih se u početku pridržava.
Kosovo je jedan od uspjeha posljednjih 50 godina američke diplomatije i zbog ogromnih ulaganja neće dozvoliti da propadne zbog kinesko-ruskog uticaja i nesposobnosti birokrata EU.
Stoga angažovanjem centralnih ličnosti diplomatije u ovoj oblasti, zajedno sa velikim znanjem koje ove figure imaju za istoriju i mentalitet Balkana, Biden želi ponovnu potvrdu američke uloge kako bi pronašao konačno rješenje i konsolidovao projekat koji je započeo sa Billom Clintonom.
Ko su Hill, O’Brien i Yee?
Christofer Hill se pridružio State departmentu Sjedinjenih Američkih Država 1977. godine, ali je za Balkan postao poznat po ratu u Bosni i Hercegovini.
On je bio dio tima koji je pregovarao o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini. Hill, u to vrijeme blizak saradnik Richarda Holbrookea, takođe je bio i njegov zamjenik na Dejtonskim mirovnim pregovorima 1995. godine.
„Briljantno, neustrašivo i povećano“, tako je Holbrook kasnije opisao u svojim memoarima pregovore u Dejtonu. Čak su, prema njegovim riječima, Hillova privlačna metoda, ali i strast, bili jedan od glavnih aduta koji su gurali dogovor u komplikovanim pregovorima sa Srbima, Bošnjacima i Hrvatima.
Hill će nastaviti svoju ekspertizu na Balkanu kada je kasnije imenovan za ambasadora u Makedoniji i biće direktno uključen u napore za mirno rješenje između predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i Oslobodilačke vojske Kosova.
On je bio toliko poznat na Balkanu da bi srpski list “Naša Borba” pisao o tome kako je Hill jedini diplomata koji ne mora da putuje po nemirnom terenu sa pratnjom osim svog vozača.
“Ambasador Hill obično dolazi na Kosovo bez pratnje, samo sa zvaničnim vozačem. Ove informacije govore mnogo o njegovom ‘poznavanju terena’ i o tome koliko se bezbjedno osjeća čak i u onim dijelovima pokrajine koji nisu ni dostupni policiji”, napisale su tada pomenute novine.
Zbog toga su mnogi u Srbiji vjerovali da sastanak Holbrooka sa pripadnicima OVK nije bio “slučajan”, kako je State department zvanično tvrdio, već ga je zapravo pripremio sam Hill.
“Znajući da nema jezičkih barijera, a još manje političkih, takva tvrdnja nije neosnovana”, nastavile su beogradske novine iz 1997. godine.
Ovo dubinsko znanje o Hillu učinilo ga je centralnom ličnošću i u razgovorima u Rambujeu.
U nedavnom pokušaju da se pronađe mirno rješenje u Francuskoj, Hil je bio član “kontakt grupe” za Balkan, zajedno sa Borisom Majorskim iz Rusije i Wolfgangom Petritschem iz Evropske unije.
James O’Brien
James O’Brien je još jedan drevni poznavalac Balkana. Devedesetih će služiti kao specijalni predstavnik SAD za Balkan, sa ključnim odgovornostima za diplomatiju, ekonomiju i bezbjednost u regionu.
On je takođe bio zamjenik direktora Statet departmenta SAD, Kancelarije za planiranje politike, i vrhunski savjetnik bivše državne sekretarke Madeleine Albright.
Bio je jedan od autora Dejtonskog sporazuma, ali se vjeruje i da je sastavio dokument iz Rambujea. Kasnije će ponuditi svoju stručnost i pozicionirati SAD kao podršku Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.
Hoyt Brian Yee
Ne kao prva dva, ni po vremenu ni po značaju, ali Hoyt Brian Yee takođe ima svoju ekspertizu na Balkanu. Prije preuzimanja dužnosti bio je zamjenik šefa misije u američkoj ambasadi u Zagrebu.
Bio je generalni konzul u Grčkoj, a takođe je služio i u Podgorici, u Crnoj Gori. Takođe je bio na položaju specijalnog pomoćnika američkog izaslanika za bivšu Jugoslaviju.
Hoyt Brian Yee ima iskustvo i kao zaposleni u uredu bivšeg generalnog sekretara NATO-a Javiera Solane.
Profili ove trojice diplomate pokazuju jednu od najozbiljnijih američkih obaveza tokom godina na Balkanu.
Poraženi u još težim situacijama i u mnogo delikatnijim periodima, njihov dolazak predstavlja najozbiljnije opredjeljenje Amerikanaca da daju konačno odredište i konačno razjašnjenje problema Kosova i Srbije.
