ŠTA TO ZNAČI U PRAKSI Na koji je način Hrvatska zaslužila ulazak u Šengen i kako joj je EU “zažmirila” na jedno oko

Gotovo deceniju od prijema u evropsku porodicu Hrvatska će pristupiti i zoni Šengena od prvog dana godine koja je pred nama.

Kada 1. januara budu uklonjene 73 rampe na kopnenim prelazima ka Sloveniji i Mađarskoj, najveću korist imaće hrvatski građani i privreda jer gotovo 80 posto trgovinske razmjene ostvare sa zemljama Šengena.

“Hrvatska je visokoturistička zemlja, pogotovo za evropske goste je dostupna automobilom i ako se manje čeka, manje se stvaraju gužve, jasno je da će više ljudi dolaziti”, navodi Jasmin Klarić, urednik portala Telegram.hr.

Do prijema Bugarske i Rumunije u klub bez granica nikako da dođe. Uslove su ispunili, ali usprotivila se Austrija, a u slučaju Bugarske i Nizozemska. Sofiji i Bukureštu se zamjera, kako se navodi, nekontrolisani priliv nelegalnih migranata. Bugarskoj i korupcija, a u Šengen čekaonici je od 2011. godine.

“Poslije 2013. i 2014. godine sa migrantskom krizom situacija je veoma složena u Evropi i to utječe na situaciju Bugarske i Rumunije, mada je granica Bugarske i Turske mnogo značajnija za EU”, objašnjava Nikolaj Krastev, novinar iz Bugarske.

Koja je cijena Šengena

Zbog granice sa Turskom, prijem Bugarske je veliki bezbjednosni izazov kako za tu zemlju tako i za cijelu EU. Zvanična Sofija je od Brisela dobila uveravanja da će do kraja sljedeće godine imati više sreće. Ovoga puta nagrađena je Hrvatska.

Jasmin Klarić kaže da to što je Hrvatska radila na granicama kada je u pitanju tretman migranata, sigurno nije bilo bez znanja EU i njene skrivene podrške.

“Njima je bilo glavno da što manje ilegalnih migranata dolazi do njihovih zemalja pa su okretali glavu na ono što se događalo na našoj granici, a što se zapravo događa i na većini spoljnih granica EU”, rekao je Klarić.

Šengenska zona trenutno obuhvata 22 države članice EU. Prostoru bez graničnih rampi pripadaju još i Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.