Niske plate, dugo radno vrijeme i nesigurnost posla su neki od problema koji tjeraju radnike sa Kosova u evropske zemlje, kažu predstavnici Sindikata radnika privatnog sektora, prenosi Gazeta Express.
Ovi problemi zaposlenih su identifikovani uglavnom u privatnom sektoru na Kosovu, koji je najveći poslodavac, sa više od 220.000 zaposlenih.
U javnom sektoru, gdje je zaposleno više od 80.000 ljudi, procjenjuje se da su uslovi rada bolji i sa većim zaradama nego u privatnom sektoru.
Prosječna bruto plata u javnom sektoru je oko 620 eura, dok je u privatnom oko 380 eura.
“Radnici u privatnom sektoru razočarani su uslovima rada koji im se nude na Kosovu. Uslovi rada u privatnom sektoru godinama su na najnižem nivou. To je mnoge od njih natjeralo da napuste Kosovo”, kaže predsjednik Sindikata radnika u privatnom sektoru Jusuf Azemi.
Omladina opredjeljena za Njemačku
Ekipa Radija Slobodna Evropa je tokom razgovora sa nekim mladim ljudima, koji su čekali zahtjev za radnu vizu u ambasadi Njemačke u Prištini, istakla da su upravo loši uslovi rada naveli da odu.
Erion Shala iz Istoka (19), bio je jedan od onih koji je namjeravao da ode sa Kosova u Njemačku, zbog niske plate koju je primao u privatnoj firmi, gdje je radio kao automehaničar.
“Za više od osam sati rada bio sam plaćen 15 eura, tamo, u Njemačkoj ću biti plaćen 17 eura po satu”, rekao je Shala.
Dok Shala kaže da odlazi za bolju platu, drugi mladić koji je želeo da ostane anoniman kaže da su dugo radno vrijeme i rad bez ugovora razlozi njegovog odlaska sa Kosova.
“Radio sam od 8 do 18 časova, šest dana u nedjelji u građevinskom sektoru. To je razlog zašto želim da napustim Kosovo. Za ovaj posao sam plaćen 625 eura”, rekao je on.
Ambasada Njemačke u Prištini je u pisanom odgovoru upućenom Radiju Slobodna Evropa saopštila da u roku od godinu dana izdaje 5.500 radnih viza za građana Kosova.
Prema podacima njemačke ambasade, u decembru 2021. godine ova ambasada je primila 56.639 zahtjeva, dok je u januaru ove godine bilo ukupno 48.962 zahtjeva.
Loše uslove rada u privatnom sektoru utvrdio je i Inspektorat rada u okviru Ministarstva finansija, rada i transfera, primarne institucije koja brine o pravima radnika u zemlji.
Inspektorat je tokom 2021. godine primio preko 5.000 pritužbi stranaka, koje smatraju da su im povređena prava na radu.
Rad bez ugovora o radu, produženo radno vrijeme, uskraćivanje godišnjeg odmora, kao i niske zarade su neke od njih.
Vršilac dužnosti glavnog inspektora u Inspektoratu rada Agim Milaku kaže za Radio Slobodna Evropa da se uslovi rada moraju poboljšati, inače će radnici otići.
“Ako se radnik osjeća nesigurno na radnom mjestu, on sam napušta posao. Takođe, ako posao nije stabilan sa radnikom, to odražava neizvesnost i u ovom obliku radnik traži alternative”, kaže Milaku.
Također, prema podacima Inspektorata rada u 2021. godini devet građana je izgubilo život na radnom mjestu, 40 je zadobilo teške, a 139 lakše povrijede.
U periodu od 2016. do 2020. 74 osobe su poginule na radu, dok je 530 povređeno.
Loši uslovi rada u privatnom sektoru, prema riječima predsjednika Privredne komore Kosova Skendera Krasniqija, nisu samo krivica poslodavca, već i Vlade Kosova.
“Zdravstveno i životno osiguranje je odgovornost države, a ne poslovanja. Ovi i drugi izazivaju opšte nezadovoljstvo radnika, bez obzira na plate. Također, radnik nema sigurnost države kada ostane nezaposlen. Sve to stvara nesigurnost kod radnika i tera građanina da odlazi jer nema ni finansijsku sigurnost”, kaže Krasniqi.
Zakon o zdravstvenom osiguranju usvojila je Skupština Kosova 2014. godine, ali, zapravo, nikada nije primjenjen, a mali broj građana Kosova je osiguran preko privatnih kompanija koje pružaju zdravstveno osiguranje.
Preduzeća, dodaje Krasniqi, pokušavaju da stvore dobre uslove za rad kako ne bi ponestajala radna snaga, ali im je potrebna podrška Vlade stvaranjem boljeg poslovnog okruženja za preduzeća.
“Postoji nekoliko sektora na Kosovu koje treba podržati da bi se stvorili bolji uslovi za radnike. Poljoprivredni sektor, na primjer, može da poveća plate radnika ako ga subvencioniše država”, rekao je on.
Krasniqi kaže da ako se ne preduzmu mjere i ne bude koordinacije poslodavaca i države, Kosovo će ostati bez struje.
Vlada: Odlazak mladih sa Kosova, zabrinjavajuće
Portparol Vlade Kosova Përparim Kryeziu krekao je za Radio Slobodna Evropa da su nedostatak povoljnih uslova za zapošljavanje i nemogućnost da se zaposle u svojoj profesiji godinama uticali na odlazak mladih sa Kosova.
Za Vladu Kosova, dodaje Kryeziju, prioritet je zapošljavanje, posebno mladih i žena.
“Vlada to nastoji da postigne podsticanjem stranih ulaganja na Kosovu koja bi otvorila nova radna mjesta i kroz reforme u obrazovnom sistemu”, kaže on.
Krajem januara, dodaje Kryeziu, odlukom Vlade formirana je Izvršna komisija za razvoj sistema obrazovanja i stručnog osposobljavanja prema potrebama tržišta rada na Kosovu.
“Uloga Komisije biće veoma važna za reformu i harmonizaciju obrazovnog sistema i stručnog osposobljavanja”, kaže Kryeziu.
U 2021. godini stopa nezaposlenosti na Kosovu bila je oko 26 odsto. U odnosu na prethodnu godinu ostvaren je rast od 0,8 odsto. Stopa nezaposlenosti mladih iznosi 48,6 odsto, prema podacima Agencije za statistiku.
