Povećanje cijene zlata smanjilo je potražnju za ovom robom na tržištu Kosova, ali je povećalo interesovanje za njenu razmjenu u istoj vrijednosti.
Vlasnici nakita kažu da građani obično zamjenjuju stare zlatne modele novima.
Enver Pakashtica, predsjednik Udruženja zanatlija Kosova, kaže da je tokom 2021. cijena zlata porasla na 51 hiljadu eura po kilogramu, sa 47 hiljada eura u 2020. godini.
Cijena zlata ovisi o kretanjima na međunarodnom tržištu dionica.
Pakashtica kaže da je interesovanje za kupovinu zlata naglo opalo od izbijanja pandemije koronavirusa u martu 2020.
„2020. godina je bila veoma teška, u 2021. je bilo pozitivnih pomaka, ali ne na zadovoljavajućem nivou. Obično građani kupuju zlato za svadbe, to je tradicija. Dijaspora kupuje više. Sada, pošto nema svadbi, građani dolaze, gledaju, ali ne kupuju zbog cijene“, kaže Pakashtica.
Prema njegovim riječima, trend je razmjena zlata, “oko 80 odsto potrošača je u ovoj kategoriji”, rekao je on.
Prošle godine, tokom većeg dijela ljetnjih mjeseci, na Kosovu su bile dozvoljene zabave i vjenčanja, jer je situacija sa koronavirusom bila mirnija.
Na ovakva okupljanja je tradicija da žene stavljaju više zlata, bilo da se radi o minđušama, prstenju, narukvicama i drugim dodacima.
Tokom 2020. godine pooštrene su mjere protiv koronavirusa i nije dozvoljeno organizovanje proslava i vjenčanja, dok je Kosovo posjećivao manji broj građana iz dijaspore nego inače.
No, ublažavanjem mjera početkom prošle godine, vlasnici nakita kažu da su opskrbljeni većim količinama zlata.
Zvanični podaci govore da je u prvoj polovini 2021. godine došlo do povećanja uvoza ovog metala.
Od januara do avgusta 2021. godine uvezeno je preko 72 kilograma plemenitih metala, što je oko 40 kilograma više nego prethodne godine.
U 2020. godini uvezeno je oko 33 kilograma; u 2019. godini 45 kilograma; 2018. 56 kilograma i 2017. 44 kilograma zlata.
Xhemajl Bajrami, vlasnik zlatare, kaže da je ekonomska situacija građana umanjila interesovanje za plemenite metale.
„Jedna lira košta 350 eura, a mjesečna plata je 300 eura, sa čime kupiti? Pet posto društva – biznismena – može reći da kupuje zlato iz zabave. Ostalo, vrlo malo. Čak su i nakiti za bračne parove zanemareni“, kaže Bajrami.
Prosječna bruto plata na Kosovu se procejnjuje na oko 460 eura. Prosječna bruto plata u javnom sektoru je oko 620 eura, a u privatnom oko 380 eura.
Neki građani koje je anketirao Radio Slobodna Evropa u Prištini izražavaju želju da kupe zlato, ali kažu da su im finansijske mogućnosti ograničene.
Shemsije Rrahmani, laboratorijski asistent u Univerzitetskom kliničkom centru Kosova, kaže da joj se ovaj proizvod dopada i da ga kupuje samo za određeno slavlje.
„Kupujem zlato, ali ne često, jer je skupo. Vrijedi imati zlato, jer ono nikada ne gubi vrijednost“, kaže ona.
Kumrija iz Danske kaže da svaki put kada dođe na Kosovo za praznike, kupuje i zlato.
“Imam razne vrste nakita, prstenje, minđuše, narukvice. Kupujem dosta za sebe i članove porodice. Skupo je, ali zlato se može smatrati ušteđenim novcem”, kaže Kumrija.
Za razliku od njih, Besart Elshani kaže da ne voli zlato i da ga ne zanima cijena.
„Korišćenje i kupovina zlata više je zabrinjavajuća. Bez obzira na cijenu ili trošak, ima građana koji ga kupuju. Ja ga lično niti koristim niti kupujem, niti znam cijene“, kaže on.
Uprkos interesovanju građana, Kosovo je jedina država u regionu Zapadnog Balkana koja nema zlatne rezerve.
Centralna banka Kosova potvrdila je Radiu Slobodna Evropa da “ne drži u svom portfoliju međunarodne rezerve zlata i drugih plemenitih metala”.
