Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako njegova zemlja neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina doživi patnju koju je doživjela 1990-ih godina.
Erdogan se u nedjelju sastao s predstavnicima bošnjačkih udruženja i organizacija u Turskoj.
– Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti – rekao je Erdogan tokom prijema predstavnika bošnjačkih nevladinih organizacija u Turskoj u nedjelju.
Odmah na početku izrazio je saučešće povodom smrti Hasana Čengića, bliskog saradnika rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, i Muamera ef. Zukorlića, poslanika u Narodnoj skupštini Srbije i predsjednika Stranke pravde i pomirenja, bivšeg predsjednika i glavnog muftije Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Istakao je da zamjenik predsjednika turske Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Numan Kurtulmus zajedno sa delegacijom u Sarajevu prisustvuje dženazi-namazu Hasanu Čengiću.
Podsjetio je da je Čengić igrao značajnu ulogu tokom rata u Bosni i Hercegovini.
– Bio je istinski heroj koji je rahmetli Aliji bio pravi saputnik koji je život posvetio Bosni i Hercegovini. Neka je Bog zadovoljan njime i neka ga nagradi lijepim džennetom. Veoma sam sretan što sam zajedno s vama braćo moja i prijatelji, koji predstavljate naše bošnjačke građane – kazao je Erdogan.
Istakao je da je Turska u posljednja dva vijeka ugostila milione ljudi koji su migrirali iz različitih razloga.
– Danas imamo oko dva miliona građana bošnjačkog porijekla u skoro svakoj pokrajini naše zemlje. Tako da ne bi bilo pogrešno ako kažem da ‘u Turskoj živi više Albanaca nego što ima stanovništva Albanije, i više Bošnjaka nego što ih je u Bosni i Hercegovini’. Ova naša braća i dalje održavaju čvrste veze sa svojom domovinom. Svaki negativan ili pozitivan razvoj događaja na Balkanu pomno prate naša braća i sestre koje predstavljate. Dok nas pozitivni događaji koji utiču na dobrobit, mir i spokoj Balkana čine sretnima, problematične situacije izazivaju zabrinutost kod svih nas – kazao je Erdogan.
Ističući da Bosna i Hercegovina, s kojom Turska ima duboke odnose stoljećima, zauzima posebno mjesto u srcima turskog naroda, Erdogan je kazao da turski narod smatra svojom dužnošću da bude uz Bosnu i Hercegovinu u svakom historijskom momentu, bez obzira na okolnosti.
Podsjetio je da je Turska mobilizirala sve svoje resurse i tokom rata u BiH kada su se desili strašni masakri i zločini protiv čovječnosti.
– Mi ćemo i dalje biti uz našu bošnjačku braću na mnogo snažniji i drugačiji način. Uložili smo, a i dalje to činimo, kako bi mirno okruženje uspostavljeno nakon rata bilo trajno. Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti. Korist od projekata koje je Turska implementirala u Bosni i Hercegovini, razvojne pomoći koju pružala kao i od ulaganja turskih kompanija, imaju Bošnjaci kao i Srbi i Hrvati – kazao je.
“Naši radovi na autoputu Beograd-Sarajevo napreduju prema planu”
Istakao je da je Turska, pored ljudskih i kulturnih veza s tim područjem, ujedno balkanska zemlja u geografskom smislu.
– U konstelaciji odnosa gdje neke zemlje koje ne dijele granicu s tim područjem intervenišu na Balkanu, nezamislivo je da Turska okrene leđa ovom geografskom prostoru. Mi svaki razvoj događaja na Balkanu posmatramo kao naše unutrašnje pitanje i preduzimamo i preduzimat ćemo potrebne korake s ciljem rješavanja problema. Znamo i da napori koje Turska poduzima u zaštitu mira i stabinosti na ovim prostorima uznemirava određene krugove koji se hrane haosom. Ali, uprkos tome mi nstavljamo radtii za dobrobit Bosne i Hercegovine i cijelog Balkana – rekao je Erdogan.
Prema njegovim riječima Turska, kroz investicije turskih kompanija te rad turske Agencije za razvoj i saradnju (TIKA), Direkcije za tursku dijasporu i srodne zajednice (YTB), Instituta “Yunus Emre” i Odbora za vanjsku trgovinu Republike Turske (DEIK) djeluje na mnogim poljima, od bankarstva do univerziteta.
– Direktne investicije Turske u BiH trenutno premašuju 250 miliona dolara. Cilj nam je što prije obim bilateralne trgovine koji je prošle godine uprkos pandemiji iznosio 650 miliona dolara, povećati na iznad milijardu dolara. Ruku pomoći naših ljudi kroz naše nevladine organizacije pružamo do najudaljenijih dijelova Balkana. Prema planu se odvijaju radovi u vezi auto-puta Sarajevo-Beograd koji će značajno doprinijeti razvoju ekonomije regiona. Ovo nije samo projekt izgadnje puta, nego istovremeno sa svih aspekata projekt mira. Nedavno smo otvorili Generalni konzulat u Novom Pazaru. U narednoj godini će biti otvoren put Novi Pazar- Tutin. Nadamo se da ćemo na svim poljima ubrzati projekte, od avio-transporta do trgovine, od transporta do industrije i obrazovanja – rekao je Erdogan.
Podsjetio je na mnoge patnje koje su zabilježene u prošlosti, te žele da Balkan ne bude spominjan po sukobima i tenzijama nego da bude izvor mira.
– Želimo da Balkan bude mjesto mira u Evropi, razvijeniji i ekonomski jači. Nikako ne želimo da Bosna i Hercegovina postane mjesto borbe i sukoba onih koji imaju interese na tom području. Uz taj stav smo nakon posljednjih tenzija koje su otvorile rasprave o jedinstvu i cjelovitosti BiH, značajno ubrzali naše diplomatske napore. Poduzeli smo inicijative kao zemlja koja poštuje prava svih i razgovara sa svim stranama u BiH. Prvo smo ministra vanjskih poslova poslali u BiH kako bismo jasno dostavili svoju poruku. Nakon toga, tokom moje posjete BiH u augustu, još jednom smo ponovili naš stav na najvišem nivou. Tada je i uvaženi (član Predsjedništva BiH Milorad, op.a.) Dodik predložio posredovanje. Sve strane u BiH su željele da Turska bude uključena u ovaj proces. Mi smo rekli: ‘Vi ste međusobno odlučni, mi nudimo posredovanje, ali uvaženi Dodik, to ne može biti samo na tvoje traženje. Snažnu podršku trebaju dati i (član Predsjedništva BiH Šefik, op.a) Džaferović i )(predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko, op.a.) Komšić – rekao je Erdogan.
Dodao je kako je o tome 18. septembra u Istanbulu razgovarao i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
– U srijedu sam ugostio (zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije – SDA, op.a.) Bakira Izetbegovića, imali smo radni ručak. S bratom Bakirom sam razgovarao o stanju u državi i tenzijama, razgovarali smo kako postići rješenje prije nego što dođe do eskalacije. Na sastanku smo imali priliku razgovarati o doprinosima koje Turska može imati u ovom procesu. Nadamo se da ćemo u narednim danima moći ugostiti zvaničnike iz BiH, prvenstveno Dodika, Komšića i Džaferovića. Planiram ih ugostiti u Ankari i tu obaviti potrebne razgovore. Ulagat ćemo svaki vid napora kako n bi bilo uništeno ono što je rahmetli Alija Izetbegović ostavio u amanet – kazao je Erdogan.
Dodao je kako će nastaviti dijalog sa svim stranama kako se BiH ne bi ponovo vratila u stare teške dane.
Rekao je i kako planira možda jednodnevnu posjetu Srbiji ili pozvati i ugostiti i Vučića u Ankari.
“Od vas očekujem da vjerujete turskoj diplomatiji i Republici Turskoj”
Naveo je kako će oni, bez obzira šta drugi radili, nastavljati spajati promovirati dijalog između Bošnjaka, Srba, Hrvata, Albanaca, Makedonaca…
– Vjerujem da ćemo ovo pitanje prevazići u kratkom vremenu na osnovima pravde i pravičnosti uz pristup baziran na kompromisu i rješenju. Znam da ste i vi kao i svi Bošnjaci u našoj zemlji s razlogom zabrinuti zbog rastućih tenzija. Svjestan sam i da naš narod pomno prati dešavanja. Od vas očekujem da vjerujete turskoj diplomatiji i Republici Turskoj. Turska neće dozvoliti da se ponove patnje Bosne i Hercegovine iz 1990-ih godina. Nastavit ćemo naše inicijative dok ne bude postignuto trajno rješenje. Ne osjećam čak ni potrebu da kažem kako se nećemo suzdržavati i od odlučnijeg stava ako je to potrebno. Nema više ni Turske iz perioda rahmetli Alije, danas postoji druga Turska. Zbog toga će i koraci koje ćemo poduzeti biti značajno drugačiji – istakao je također turski predsjednik.
