Intenzivno naoružavanje srpske vojske tema je kojom se ovih dana pozabavio i ugledni časopis “The Economist”. Objavljen je tekst pod naslovom “Srbija u velikoj kupovini oružja” (Serbia is on a shopping spree for weapons).
– Srbijanske susjede uznemiruje kontekst u kojem se to naoružavanje događa. Tabloidi pod Vučićevom kontrolom stalno podižu tenzije govoreći da je rat s kosovskim Albancima ili Hrvatima neizbježan – piše “The Economist”.
Istovremeno, nacionalisti, uključujući ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina, govore o stvaranju “srpskog svijeta” za koji se mnogi na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH boje da je tek drugo ime za Veliku Srbiju.
Tokom nedavnog spora s Kosovom oko registarskih oznaka, Srbija je podigla vojne avione u blizini granice i rasporedila oklopna vozila “kako bi zastrašila svog manjeg susjeda”.
Srbija je kupila i kineske oklopne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sistem. Ministar odbrane je ovog mjeseca najavio da Srbija pregovara o kupovini transportnih aviona i helikoptera od Airbusa.
Prošlog mjeseca stigla je vijest da je zemlja u pregovorima s Izraelom o protutenkovskim projektilima.
“Economist” piše da bi se na spisku za kupovinu mogle naći i turske bespilotne letjelice, koje su korištene za “razorni učinak” u prošlogodišnjem porazu armenskih snaga u Nagorno-Karabahu u Azerbejdžanu.
Nakon ratova 1990-ih vojni kapacitet Srbije je opao. No 2014. Vlada se odlučila ponovno naoružati. Ruska intervencija u Ukrajini pokazala je da era rata u Evropi nije završila, a poplave u Srbiji te godine bile su “poziv za buđenje” – kaže Danijel Šuter (Daniel Schunter) iz istraživačkog centra Balkanske sigurnosne mreže.
Tada je otkriveno da zemlja jedva ima helikoptere za misije potrage i spašavanja.
Hrvatska je 2015. godine, također obnavljajući svoje oružane snage, zatražila od Sjedinjenih Država isporuku projektila koji bi, ako budu ispaljeni na Srbiju, mogli doprijeti duboko u srpski teritorij, piše “The Economist”.
Ističu da su ulaganja Srbije u sigurnost porasla u apsolutnim brojkama, dok je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2005. godine oko 2 posto, s obzirom da je BDP rastao paralelno s povećanjem investicija.
Podsjećaju na izjavu predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića da su srpska ulaganja u obranu kao “kikiriki” u odnosu na Bugarsku, Mađarsku i Rumuniju, te navode da Srbiju ne treba uspoređivati s tim zemljama, već sa susjedima s kojima ima ratnu prošlost.
Srbija ima veći vojni budžet od Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije zajedno, piše “The Economist”. Također, ističe da je Srbija okružena zemljama koje su članice NATO saveza i da je “malo vjerovatno da će Srbija u dogledno vrijeme poslati svoje vojnike u akciju”.