Dokaz da je to već počelo su nedavna događanja u Crnoj Gori, rekao je Anđelko Milardović, politolog i sociolog s Instituta za evropske i globalizacijske studije.
Evropa nema jasan odgovor na velike geopolitičke izazove, a zemlje Zapadnog Balkana su njen najranjiviji dio, što je otvorilo vrata za utjecaj drugih sila, prije svega Rusije i Kine.
Sukobljene i nesinhronizirane, zapadnobalkanske zemlje su pod dodatnim rizikom od globalnih problema, onih koji će dominirati 21. stoljećem.
“Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, treba spomenuti rizike koji se odnose na regionalne konflikte – velike ideologije tipa ‘srpski svet’ su nastavak geopolitičke igre prisvajanja tuđih teritorija u susjedstvu, i pravljenja problema susjedima. Dokaz da je to već počelo su nedavna događanja u Crnoj Gori“, rekao je Anđelko Milardović, politolog i sociolog s Instituta za evropske i globalizacijske studije iz Splita, podsjećajući na ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohija početkom septembra u crnogorskoj historijskoj i kulturnoj prijestolnici Cetinju, koje je provedeno uz pomoć jakih policijskih snaga, uprkos protivljenju više hiljada Crnogoraca.
Globalni izazovi
Ali, kako je rekao Milardović, u porastu su i rizici koji nisu više skoncentrisani samo na jedan lokalitet, već postaju globalni, i oslabljena društva neće moći odgovoriti na te izazove, ili će se sa njima nositi vrlo teško.
Za globalne rizike 21. stoljeća Milardović predviđa pandemije virusa, klimatske promjene koje mogu generirati nestašicu hrane, nestašicu vode, sukobe oko energeneta, a klimatske promjene će zasigurno sve više poticati i prisilne migracije ljudi. Ne isključuje ni razne oblike terorizma.
„Pandemija COVID 19 se pojavila u Wuhanu, ali je pogodi cijeli svijet. Dakle, mjesto jeste Wuhan [Kina], ali je problem planetarni“, rekao je Milardović.
„Postoji i tip globalnog rizika koji se odnosi na kibernetičku sigurnost, jer mi u dobra nove moderne imamo dvije stvarnosti, to jeste ovu klasičnu stvarnost, i drugu stvarnost koja je prebećana u polje kibernetičke nepreglednosti. Jednostavnije, imamo posla sa dvije geografije: fizička, stvarna geografija, i virtualna, koja je teška kontrolirana“.
Balkan je ranjiv i neorganiziran
Milardović i grupa drugih stručnjaka iz Hrvatske, Srbije i Francuske govorili su ove sedmice u Zagrebu na Prvom međunarodnom geopolitičkom forumu o Geopolitičkim rizicima u globalnom društvu 21. stoljeća. Forum su organizirale četiri naučne institucije iz Hrvatske: Institut za evropske globalizacijske studije Split – Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Centar za odbrambene i strateške studije “Janko Bobetko” iz Zagreba te Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina.
Za stručnjake sa ovog skupa geopolitička kretanja i preslagivanje ekonomskog utjecaja i političke moći su stvarnost i nešto što će ostvariti utjecaj na sve zemlje svijeta, zbog čega bi Evropa morala donositi ispravne strateške odluke.
Kada govori o zemljama Zapadnog Balkana, geopolitička analitičarka Sanja Vujačić koristi termin „takozvani“. Ona kaže da je to iz razloga što se ne radi o organiziranoj strukturi, a kao takva dodatno je izložena potencijalnim rizicima.
“Drugim riječima, Zapadni Balkan ne raspolaže upravljačkim sistemom koji bi bio opremljen zajedničkim vanjskopolitičkim konceptom, na način da prima rizike i proizvodi alate za suzbijanje vanjskih ugroza. Zbog toga je moguće tako poticanje etničke diversifikacije, pa se niti jedna država na Zapadnom Balkanu ne može razviti iznad određene granice, jer je svaka od njih zarobljena u mreži diplomatskih i ekonomskih mreža, koje su često suprotstavljene, ali istovremeno i povezane sa velikim silama“, rekla je Vujačić, koja radi pri francuskom Instituta za interkulturnu inteligenciju.
Brisel – kako sa istočnim susjedima?
Na pitanje da li će zapadnobalkanske zemlje, na istoku Evropske unije, zarobljene u nekoj vrsti zamrznutog konflikta, u rascjepu između velikih sila sa istoka i Evropske unije za zapada u jednom trenutku biti zaboravljene od Evropske unije, i u kontekstu finansiranja i u kontekstu potencijalnih sigurnosnih izazova, Krševan Antun Dujmović sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) kaže da ni sama Evropska unija nema jasan odgovor o tome kako odgovoriti na velike geopolitičke izazove, uključujući ekspanziju kineskog i ruskog utjecaja u zemljama Zapadnog Balkana.
On je rekao da je prošle godine EU postigla „Comprehensive Agreement on Investment“ sa Kinom, a s druge strane EU je Kini uvela sankcije zbog Ujgura, etničkih muslimana na sjeveru zemlje zbog kojih Peking trpi kritike i sankcije zapadnih zemlja, zbog nasilničkog odnosa prema toj manjini, koji uključuju zatvaranje u logore i prisilan rad.
“Tokom korona krize imali ste kinesku COVID diplomaciju – tu [u zemlje Zapadnog Balkana] su dolazili kineski avioni [dopremali opremu i cjepiva], dok je Evropska unija kasnila. Srbija je bila puna plakata – hvala brate Xi […] Imate situaciju gdje Ruska Federacija donira plin gradu Beogradu, koji je četvrtina Srbije, i njihova [srbijanska] politička elita je usko vezana uz politiku u Kremlju […] Kinezi zavrašavaju željezničku prugu između Beograda i Budimpešte. Evropa jednostavno na sve to nema odgovor“.
Dujmović zbog svega dvoji da li su zemlje na Zapadnom Balkanu sada uopće i spremane pridruži se Evropskoj uniji.
“Jer, ako je Crna Gora najnaprednija u pregovorima sa Evropskom unijom, imaju najviše zatvorenih poglavlja, a vidje smo šta se dešavalo prije tri tjedna [ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u historijskoj prijestolnici Crne Gore na Cetinju], onda o čemu mi govorimo“.
