Između Kosova i Srbije stvorene su nove tenzije koje traju već nekoliko dana na sjeveru Kosova nakon što je ta zemlja uvela reciprocitet za postavljanje privremenih kosovskih tablica na automobile sa srpskim registarskim oznakama.
Region, ali i Evropa pomno prate dešavanja.
Za portal “Avaza” o tome je govorila Emilija Redžepi, zamjenica premijera Kosova za ljudska prava i manjinska pitanja, koja se osvrnula i na izazove koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa.
– Dvije i po godine, iako u pandemijskim uvjetima, imamo veoma dinamična politička dešavanja u zemlji, ali i sporadičnije pregovore sa Srbijom. Nedavno smo bili zemlja pri vrhu svjetske ljestvice u proporcijama po broju zaraženih Covidom-19, ali novim vladinim mjerama se stabiliziralo pandemijsko stanje i društveni tokovi će uskoro krenut “normalnije” ukoliko uzmemo u obzir da je ovaj fenomen nešto s čim ćemo još dugo živjeti, barem tako uvjeravaju svjetski stručnjaci – kazala je Redžepi.
Uzajamno otklanjanje prepreka
O aktuelnoj situaciji na sjeveru Kosova kaže kako se tu radi “o sprovedbi slova Ustava i zakona Republike Kosova, ali i u skladu sa ranije postignutim dogovorom na pregovorima u Briselu”.
– Prosvjedi su zagarantirana ustavna kategorija i policija Kosova ih profesionalno nadzire. Samo se sprovodi zakon i ništa više, a naš premijer Albin Kurti je i apelirao na srbijansku stranu da ne instrumentalizira ovdašnju srpsku zajednicu već da u korist svih građana i dobrih međususjedskih odnosa usaglase uzajamno otklanjanje tih prepreka. Mišljenja sam da se trenutne bespotrebne, impulsivne tenzije moraju smiriti i da se svi naši građani vrate normalnim tokovima svakodnevnog života.
Premijer Kurti je u više navrata istakao da reciprocitet za postavljanje privremenih kosovskih tablica za automobile sa srpskim registarskim oznakama nije želja Kosova, već nametanje Srbije, koja, sa druge strane, to posmatra kao provokaciju?
– Privremene kosovske tablice su počele puno ranije za vozila sa teritorije Srbije, no netom je došlo do smjene u Vladi pa je tadašnji premijer Haradinaj zbog nekih važnih dešavanja tolerisao tu praksu koja je konačno prekinuta. Osim tih vozila iz Srbije, imamo i dvije druge kategorije registarskih oznaka, a to je srbijansko izdavanje tablica sa oznakama kosovskih gradova za Srbe na Kosovu, kao i ovdašnja privremena forma “KS” tablica korištena do proglašenja nezavisnosti Kosova. U briselskim pregovorima napravljeni su ustupci po pitanju rokova za zamjenu istih sa novim “RKS” tablicama s logom EU i taj petogodišnji rok je istekao ovog 15. septembra, tako da ove “probne” tablice su na dva mjeseca koliko je dovoljno svima da uredno registruju svoja vozila i budu ispravni sudionici u javnom saobraćaju na Kosovu. Nije riječ niti o kakvoj provokaciji, već jednostavno da se sprovode važeći kosovski zakoni na teritoriji Kosova i implementiraju dogovori sa pregovora u Briselu. Za građane i vozila iz Srbije važi reciprocitet, to jeste jednak tretman kao što oni tretiraju naše građane koji prelaze u Srbiju, dok naši građani ovdje će se povinuti ovdašnjim zakonima i uredno registrirat svoja vozila i ja tu ne vidim nikakav problem niti bilo kakvu vrstu diskriminacije prema nekome po bilo kojoj osnovi.
EU bi trebala natjerala da se ukinu recipročne mjere
Mnogo se spominje Briselski sporazum. Šta on kaže, “narodskim jezikom”?
– Pregovori načelno imaju za cilj harmonizaciju odnosa Srbije i Kosova i za sad se sve svodi na to pitanje, samo što srbijanska strana manipulira činjenicama predstavljajući to u javnost kao osamostaljivanje Kosova, a kosovska strana zauzima jako čvrst stav oko ravnopravne normalizacije odnosa.
Poziva se i Evropska unija da reagira.
– EU bi trebala u duhu eurointegracija tražiti da se dvije strane dogovore da olakšaju međusobnu komunikaciju, to jeste slobodno kretanje između ove dvije države tako što bi natjerala da se ukinu te recipročne mjere tako da Kosovo i Srbija jedna drugoj ukinu birokratske barijere, ali to mora ići uzajamno da niti jedna strana ne bude oštećena.
Radi li se i koliko na stvaranju Zajednica srpskih općina?
– Zajednica srpskih općina (ZSO) je moguća u skladu sa Ustavom Kosova, znači bez nekih prerogativa poput autonomnih zakonodavnih organa jer je to kontradiktorno sa Ustavom, a i bi značilo ekvivalent Republici Srpskoj na Kosovu, i pored već postojećih važnih ustavnih odredbi koje srpska garnitura u Parlamentu Kosova konstantno zloupotrebljava. Slobodno međusobno ineteresno udruživanje općina je moguće, ali bez državotvornih ingerencija. Znači da mogu surađivat na mnogim poljima od važnosti za bolji život građana, ali ne i da budu država u državi. Ja, kao zamjenica kosovskog premijera sa resorom za ljudska prava i manjinska pitanja, uvjeravam vas da su kosovski Srbi naši ravnopravni građani i za njih se jednako i savjesno zalažemo, a tako će i ubuduće biti, kao i za sve ostale kosovske građane i zajednice, a jednakim i ravnopravnim su ih tretirale sve prethodne, pa i ova sadašnja Vlada koju predvodi naš premijer Kurti sa većim i iskrenijim akcentom na interetnički unutrašnji dijalog između svih naroda zasnovan na međusobnom uvažavanju i poštovanju vrijednosti različitosti.
Nesporazumi u srcu Evrope
Hoće li ovo ostaviti posljedice na dijalog Prištine i Beograda, ali i na region?
– Ne očekuje se nikakva eskalacija, ovo je sve odavno riješeno na pregovorima, a i sprovedbu propisanih zakona podržava i demokratski dio međunarodne zajednice, tako da će se ovim aktom inicirati dugoročno otklanjanje zakonskih barijera slobodnog kretanja između dvije zemlje, a ne zatezati odnose. Međunarodna zajednica neće dozvolit ozbiljnije nesporazume u srcu Evrope, a i pitanje Kosova je slučaj za sebe, takoreći sui generis, i nema bilo kakve refleksije na bilo koga u regionu. Ovo može biti samo podsticaj za jednu ad-hoc pregovaračku rundu s jednom tačkom dnevnog reda i to oko uzajamnog uklanjanja administrativnih barijera pri protoku roba i ljudstva.
Želja je da ekstremnom nacionalizmu dođe kraj
Neki kažu da nacionalizma u region ima više nego kobnih 90-tih?
– Da, nažalost! Želja svih nas je da tom ekstremnom nacionalizmu jednom dođe kraj, te da se svi posvetimo progresu u svim životnim segmentima po uzoru na EU kojoj stremimo. Posebno to želim Bosni koju je premijer Kurti privilegovao da joj bezuvjetno i jednostrano skine barijeru viznog režima i ublaži carinske dadžbine te time pokaže da za nas Bosna ne može imati isti tretman kao Srbija. Pa iako Bosna do sada ne pokazuje u dovoljnoj mjeri pozitivne signale po pitanju priznavanja naše nezavisnosti, što smatramo jako pogrešnim, iako smo od bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH očekivali mnogo više, da izgrade bolje bratske i diplomatske odnose sa Republikom Kosovo.
Inače, naš aktualni premijer je proaktivni vizionar i kao takav je prepoznat unutar i van Kosova, a takvi lideri su potrebni balkanskim zemljama kako bi proces euroatlantskih integracija dobio na supstancionalnoj dinamici, odabrali smo najbolje partnere za budućnost i zato smo na pravom putu ka cilju. A naravno, željela bih da se svi što prije nađemo u tim prestižnim međunarodnim organizacijama ostavljajući iza sebe sve ove nazadne ideologije i netrpeljivosti u korist naših građana, a naravno da za to treba puno više odlučnosti i konkretne akcije, ali ne samo sa naše strane nego to očekujemo i od ostalih zemalja u regionu.
Svi mi živimo zajedno u srcu Evrope, sve nas treba da povezuje ljudskost kao osnovni fundament života, možemo biti različiti po nacionalnom identitetu, religiji, boji kože, možemo govoriti različitim jezicima, imamo posebnosti i unikatnosti oko kulturnih običaja i tradicija, ali svima nama mora biti zajednički cilj mir na Balkanu i put progresa i ekonomskog povezivanja. Svi mi smo u obavezi da gajimo i njegujemo zdrava društva, poštujući i uvažavajući vrijednosti, različitosti kao bogatstvo, odnosno vrlinu kojom razbijamo sve predrasude i stereotipe jedni o drugima.
