Lisa Risch iz okruga Rhön-Grabfeld u Donjoj Frankoniji je tokom izgradnje kuće morala obaviti bezbrojne telefonske pozive i suočiti se dugim čekanjem.
“Ponekad smo morali čekati duže jer su sve firme koje smo kontaktirali imale već zakazane termine i nisu imale dovoljan broj radnika da bi nam mogle pomoći. Neke građevinske zahvate smo zbog toga morali sami obaviti, a potom je izgradnja krenula malo brže”, kaže ona, prenosi DW.
„Radnici su najvažniji kapital”
Porodica Risch nije sama na krov svoje kuće mogla instalirati solarni sistem za proizvodnju električne energije. Zbog toga je angažirala firmu BSH-Energie iz Bad Königshofena, koja se, uprkos činjenici da ima 150 zaposlenih saradnika, zbog velike potražnje, suočava sa stalnom trkom s vremenom kako bi ispoštovala ugovorene poslove:
“Naravno, trudimo se ispoštovati sve ugovorene termine, ali i da naši uposlenici dobiju obećano slobodno vrijeme”, kaže generalni direktor firme Christian Grünberg.
“To je jedan od razloga zbog kojih tu i tamo moramo odbijati mušterije, jer su naši uposlenici najvažniji kapital i ne možemo ih izrabljivati sedam dana u sedmici”, ističe on.
Grünbergova firma spada u red preduzeća koje su, prema aktuelnoj studiji Kompeticijskog centra za osiguranje kvalifikovanih radnika malim i srednjim preduzećima (KOFA), posebno pogođene nedostatkom radnika.
To je prije svega evidentno u domenu zanatskih zanimanja u proizvodnji i građevinarstvu. Od 26 zanatskih zanimanja u kojima posebno nedostaje kvalificiranih radnika, 17 je iz ovih branši. Tu spadaju, na primjer, građevinske elektroinstalacije, vodoinstalacije, grijanje, klimatizacija i tehnologija. Ali kvalifikovano osoblje se takođe očajnički traži u sektoru plasmana mesnih proizvoda.
Velike regionalne razlike
Sjedište firme BSH-Energie u Donjoj Frankoniji smješteno je u jednoj od regija u Njemačkoj koje su najviše pogođene nedostatkom kvalificiranih radnika. Jer, prema studiji KOFA-e, posebno je na jugu i jugozapadu Njemačke evidentan nedostatak osoblja.
U suštini je nedostatak kvalificiranih zanatlija problem prisutan na cijeloj teritoriji zemlje, ali je posebno izražen u Baden-Württembergu i Bavarskoj. Primjerice, njemačka Agencija za zapošljavanje u Ansbach-Weißenburgu, Schweinfurtu i Würzburgu, uprkos padu konjukture i pandemije u 2020. godini, među nezaposlenim nije uspjela naći odgovarajuće kvalificirane radnike za više od 70 posto nepopunjenih radnih mjesta. Manje pogođena su gradska područja Sjeverne Rajne-Vestfalije, poput Kölna i Rurske oblasti.
Da bi se otklonio nedostatak kvalificiranih radnika u zanatskim zanimanjima potreban je podmladak. No, uprkos postojanju brojnih školskih ustanova širom Njemačke, relativno mali broj učenika se odlučuje za zanatsko obrazovanje.
“U Bavarskoj broj učenika u zanatskim strukama opada za oko pet posto godišnje; u cijeloj zemlji je taj negativni trend djelimično još izraženiji.”
Mladi radije studiraju
Prema mišljenju predsjednika Komore zanatlija, uzrok neprivlačnosti zanatskog zanimanja je nedostatak informacija o mogućnostima koje nudi bavljenje zanatom.
“Ovdje se obučene zanatlije mogu razvijati i zauzeti čak rukovodeće pozicije. Mnogi mladi ljudi imaju pogrešne predodžbe o mogućnostima zarade zanatlija”, kaže Peteranderl. Mladi se nakon završenog školovanja radije odlučuju za studiranje nego za stručno usavršavanje u nekom zanatu.
„Ustanovili smo da oko 30 posto mladih koji se odluče za studiranje napuste univerzitet bez diplome. Te mlade ljude želimo vidjeti među zanatlijama.”
Doći do tih mladih ljudi, cilj je koji je sebi postavio i izvršni direktor firme „BSH-Energie” Grünberg: “Ne može se reći da suštampani mediji mrtvi, ali 90 posto prijava za posao primamo putem društvenih mreža.”
Njegova kompanija trenutno je uspjela obučiti ukupno šest novih uposlenika – i nada se da će u budućnosti moći smanjiti sopstveni nedostatak kvalifikovanih radnika.
