Najteže je ući u Sloveniju i Hrvatsku, dok BiH i Sjeverna Makedonija na granicama ne traže ništa.
Odnijela je milione života, unesrećila još više porodica, do temelja uzdrmala ekonomiju, uništila poslove…, i šta sve ne, a svi ćemo se složiti da je pandemija korona virusa i onima koji kroz nju prolaze najmanje okrznuti, ako ništa drugo, promijenila živote, poglede na njega, ponašanje i uobičajene navike i prakse, te ih lišila mnogih životnih radosti.
Recimo, putovanja. U neka zdravija vremena, planiralo se koliko će se odjeće moći natrpati u torbe, gdje će se spavati, kada će se krenuti na put…, a po izlasku iz kuće, trebalo je samo u džep strpati pasoše.
No, danas, prije svega toga, treba “samo” uredno složiti potvrde o vakcinaciji, prebolovanom COVID-19, izvaditi pokoji PCR test, provjeriti šta od svega toga treba za koju granicu i, eto ga – sve granice padaju, a svijet je spreman za osvajanje.
Pandemijske mjere zbog širenja korona virusa državne granice su pretvorile u utvrđenja, što je mnogima ili otežalo, ili onemogućilo bilo kakva međunarodna putovanja.
Vakcinacija, bolest, test ili karantin
Na Balkanu, u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, uslovi za prelazak granica mijenjali su se mnogo puta, pa su i dan-danas mnogi u nedoumici kako ih uopšte prijeći, i s kojim dokumentima kako bi dokazali da nisu hodajuće sjeme novog klastera.
No, ukoliko područje Balkana uporedimo s nekim drugim teritorijama svijeta, moglo bi se konstatovati da prekogranična putovanja u ovom dijelu Evrope, ipak nisu toliko komplikovana, te da bi se, s izuzetkom Slovenije i Hrvatske, u kojima važe strožija pravila Evropske unije i Schengena, kroz sve države moglo proći bez ikakvih pandemijskih dokumenata.
Kako to izgleda u praksi?
Uvidom u službene dokumente svih bivših jugoslovenskih država, jasno je da državljanima svih ostalih „naših“ zemalja najteže ući u Sloveniju i Hrvatsku, koje traže ili dokaze o vakcinaciji, ili svježe negativne PCR testove, ili dokaze o prebolovanom COVID-19. Ukoliko nemate ništa od toga, onda morate u samoizolaciju ili raditi test o svom trošku, te čekati rezultate, u karantinu.
Najliberalniji režim u regiji imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, u koje građani svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije mogu ući bez ikakvih epidemioloških restrikcija. Pasoš ili lična karta, i to je sve, i za zdrave i za oboljele.
Srbija je otvorena za sve, osim za državljane Slovenije i Hrvatske, baš kao i Kosovo, koje se vodi principom reciprociteta, pa tako test traži samo od Slovenaca i Hrvata.
Omogućen slobodan tranzit
Putovanja između Srbije i Kosova su nesmetana, jer, Srbija Kosovo smatra svojom teritorijom, pa tako nema niti potrebu da joj nameće bilo kakve mjere, dok Kosovo na to odgovara recipročno, odnosno, nikako.
Kada je riječ o tranzitu, sve zemlje u kojima su na snazi restriktivne mjere ulaska, dozvoljavaju slobodan prelazak preko svoje teritorije. U Srbiji i Hrvatskoj moguće je boraviti maksimalno 12 sati od prelaska graničnog prijelaza, dok je ista mjera na snazi i u Sloveniji, koja je do prije nekoliko dana dozvoljavala svega šest sati za prolaz kroz zemlju.
No, treba naglasiti to da, za razliku od Hrvatske i Srbije, Slovenija za tranzit zahtijeva dokaz o krajnjem odredištu.
U interaktivnoj karti Al Jazeere možete pogledati kakav je režim trenutno na snazi u svakoj državi na tlu bivše Jugoslavije prema državljanima ostalih zemalja.
Naravno, ovdje je riječ o putnicima koji putuju bez posebnog razloga, dok u svakoj državi postoje i kategorije putovanja koja su oslobođena uobičajenog režima.
Al Jazeera
