Diskurs u politici sa uvredljivim i pogrdnim izrazima postao je uznemirujući fenomen na Kosovu, a po riječima sociologa Fadila Malokua, nasilništvo je postalo trend u kosovskoj političkoj sferi, prenosi Ekonomija onlajn.
Maloku je dodao da je osim na Kosovu, ovakav trend posebno izražen u Albaniji.
“Ovdje kod nas to se može manifestovati kao stav političara koji, koristeći svoj status i političku moć, daju izjave koje mogu biti štetne, mogu biti iritantne i mogu biti svojevrsno odstupanje od standarda koji je u svakodnevnom životu. Dakle, u svakodnevnom životu ili na sociološkom jeziku, kaže se ili se identifikuje kao vrsta koja se na engleskom jeziku naziva ’konzul kultura’, što je vrsta svijesnog skidanja kože ljudi koji imaju različite položaje i status u društvu da bi anatemisali ’da bi se prejudicirali ljudi koji imaju fizičke, mentalne ili druge smetnje’“, rekao je Maloku.
Prema njegovim riječima, pitanje je koliki bi medijski prostor trebalo da imaju ovi slučajevi.
“Ovo je nesumnjivo mač sa dvije oštrice, u slučaju da se ovim pojavama daje nekontrolisani prostor, što može doneti štetu. Druga ivica je da ako ne objavimo ovaj oblik komunikacije, zapravo namjerne predrasude, tada postoji mogućnost da ona prođe tiho i postane vrlo štetna i za objekat i za subjekta koji želi na taj način da izvrši pritisak“, rekao je.
Sličnog mišljenja je i sociolog Bukurije Rustemi, koja kaže da politički diskurs na Kosovu ostavlja mnogo željenog.
“Stalno nas napada vulgaran i uvredljiv jezik, ponižavajući, a često i nepotrebni, jer su politička lica ona koja građani najviše prate, jer je politika ono što na neki način direktno ili indirektno utiče na njihov život. Diskurs je na niskom nivou na način da se čak i televizijske debate pretvaraju u iritantne emisije u kojima se koristi jezik koji nije primjeren, a znamo da debate prate u porodičnom okruženju. Samim tim mi smo napadnuti, jer su u našem prisustvu i djeca koja su sigurno imala iritaciju na politiku, posebno djevojke i žene, jer upravo uvrede, psovke i poniženja dolaze od muškaraca koji napadaju žene, posebno žene u politici i žene koje su aktivne u javnoj sferi“, rekla je Rustemi.
Prema njenom mišljenju, rezultat većeg broja napada na žene je rodna diskriminacija.
“Na ženu se i dalje gleda kao na osobu koja mora da ostane sama kod kuće, mora biti dobra u pripremanju hrane, ali u javnoj sferi, posebno u politici, nije toliko dobra. Žene se i dan danas napadaju ugnjetavanjem, diskriminacijom, seksizmom, a posebno u javnoj sferi, na politiku se često i uvijek gleda kao na sferu muškaraca, jer se na muškarce gleda kao na vođe i na rukovodećim i na političkim pozicijama“, zaključila je Rustemi.
Kosovo Online / Ekonomia Online
