Obrazovanje

KIUSAAMISTA VASTAAN Šta je KiVa metod kojim su Finci iskorijenili vršnjačko nasilje

Nastao je 2007. i te godine je smanjio slučajeve vršnjačkog nasilja za 40 odsto

Finsko Ministarstvo obrazovanja kreiralo je 2007. obrazovnu inicijativu koja je bila od vitalnog značaja za smanjenje slučajeva vršnjačkog nasilja u toj državi, a metodu su do sada koristile škole i u drugim zemljama.

U pitanju je KiVa metod, koji je do sada primijenilo 90 odsto škola u Finskoj, prenosi Nova.rs.

Šta je KiVa metod

Finsko Ministarstvo obrazovanja kreiralo je 2007. KiVa je skraćenica od „Kiusaamista Vastaan“, što na finskom znači „protiv maltretiranja“. Nastao je 2007. godine i iste godine je smanjio slučajeve vršnjačkog nasilja za 40 odsto. Čak 90 odsto finskih škola ga je već primijenilo i uspjeli su da eliminišu slučajeve maltretiranja i nasilja u učionicama.

Cilj je da se učenici osvijeste, prepoznaju opasnosti vršnjačkog nasilja i počnu da brane one koji su žrtve maltretiranja. Djeca prestaju da budu pasivni svjedoci i znaju da ako se svi zajedno suoče sa nasilnikom (umjesto da posmatraju), on to više neće učiniti nijednom drugom djetetu, piše Nova.rs.

Program se zasniva na intervenciji i prevenciji, a evo kako funkcioniše:

Oni koriste virtuelno poštansko sanduče gdje se slučajevi maltretiranja mogu anonimno prijaviti.

Imaju učitelja kojem mogu da vjeruju, jer djeci u školi treba odrasla osoba koja ih sluša, razumije i brine o njima. U vrijeme odmora nastavnici prate njihovo ponašanje.

Oni podržavaju žrtvu i senzibiliziraju svjedoke. Ukupno tri stručna nastavnika su zadužena da umire žrtvu i da vode dijalog sa nasilnikom dok se problem ne riješi.

Mnogo se radi na emocijama i vrijednostima. Djeca uče kako da identifikuju šta njihovi vršnjaci osjećaju kroz neverbalni jezik i rade na tome da imaju empatiju i poštovanje prema drugima.

Učenici koji učestvuju u KiVa programu dobijaju oko 20 časova u sedmoj, desetoj i trinaestoj godini. Na ovaj način stručnjaci mogu da identifikuju različite vrste maltretiranja u zavisnosti od uzrasta i rade na tome da ga okončaju. Učenici se uče empatiji kroz različite igre i simulacije. U različitim scenarijima koji su im dati, oni moraju da odaberu koje će akcije preduzeti i kakve posljedice mogu proizvesti iz tih radnji. Na primjer, u jednoj igrici djeca kontrolišu crtane avatare. U igri mogu biti svjedoci maltretiranja stidljivog učenika. Oni moraju da odluče da li će braniti tog učenika i kako. Postoje posljedice u zavisnosti od toga šta izaberu da urade, što ovu igru čini avanturističkom, piše Nova.rs.

Učenicima se takođe daje podrška i povratne informacije o tome kako da pristupe žrtvama maltretiranja i da se uvjere da su dobro. Igre im omogućavaju da „vježbaju“ da budu fini i šta da kažu nekome ko se osjeća isključeno ili nepoželjno u grupi. Ovo poboljšava sposobnosti učenika da budu empatični i pružaju podršku žrtvama.

Nastojeći da se direktno bave ponašanjem nasilnika, KiVa instruktori su često vrlo kreativni u aktivnostima igranja uloga. Na primjer, mogu da stave osobu za koju je veća vjerovatnoća da će maltretirati u poziciju žrtve, i obrnuto.

Zemlje koje to sprovode u praksi

Zbog svog uspjeha, taj metod je primijenjen i u drugim zemljama. U 2015. godini prihvaćena je prva faza implementacije programa KiVa protiv nasilja u Argentini, Kolumbiji, Španiji, Meksiku i Čileu. U to vrijeme sadržaj programa je bio dostupan samo na engleskom jeziku, pa je počeo da se koristi u dvojezičnim školama.

Druge zemlje kao što su Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Belgija, Italija, Luksemburg, Estonija, Švedska, Novi Zeland i Mađarska takođe su počele da koriste taj metod u nekim od svojih škola.

Šta treba da uradite ako je vaše dijete žrtva nasilja?

Ako vam dijete kaže da ga maltretiraju, preporučuje se da slijedite određene smjernice koje će vam pomoći, piše Nova.rs.

Pokažite im da vam mogu vjerovati. To je najbolji način da se stvori klima dijaloga i razumijevanja.

Objasnite svom djetetu da ćete biti uz njega bez obzira na sve.

Obavijestite nastavnike vašeg djeteta o problemu. Oni treba da budu svjesni šta se dešava u njihovoj učionici i da pronađu način da to eliminišu.

Pored vaše podrške, ponekad se preporučuje i da vaše dete dobije psihološku pomoć. Ovo će im pomoći da se bolje nose sa situacijom.


Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku sa dešavanjima na Kosovu i šire zapratite našu Facebook Stranicu i naš Instagram Profil

Izvor
Vijesti.me

Više iz rubrike

Back to top button