Plasman srpske robe na kosovsko tržište smanjen za 37 odsto

Količina srpskih proizvoda na tržištu Kosova prošle godine je smanjena za skoro 37 odsto u odnosu na 2017. godinu, pokazuju podaci Carine Kosova, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Kako je saopšteno, vrijednost uvoza srpske robe na Kosovo u 2017. godini iznosila je 450 miliona eura, ili 36,8 odsto više nego 2021. godine, kada je vrijednost uvoza bila 305 miliona eura.

“Alko grupa”, preduzeće koje uključuje nekoliko brendova proizvođača iz Srbije, poput “Pionira” čokolade i slatkiša i “Hisar” proizvoda od voća i povrća, potvrdilo je da je njihov izvoz na Kosovo pao, ali nisu naveli više detalja.

Privrednici i građani Prištine rekli su da se nakon primjene 100 odsto poreza na srpske proizvode, a potom i mjera reciprociteta, nisu vratili na srpsku robu.

Skoro dvije decenije, do 2018. godine, Srbija je imala najveću količinu robe na tržištu Kosova, a većinu proizvoda činila je roba prehrambene i građevinske industrije.

Vlada Ramusha Haradinaja uvela je u novembru 2018. godine carinu od 100 odsto na robu uvezenu iz Srbije i Bosne i Hercegovine kako bi doprineo, kako je rekao, jačanje lokalne proizvodnje, privrede i državnosti Kosova.

Poslije više od godinu dana, porez je recipročno zamjenila Vlada Kosova, koju je u to vrijeme vodio sadašnji premijer Albin Kurti, što je značilo da su prateća dokumenta srpskih proizvoda izdata u skladu sa zakonima Kosova, što je izazvalo reakcije i protivljenje Srbije.

Reciprocitet je uklonio Kurtijev tadašnji nasljednik Avdullah Hoti nakon otprilike 50 dana.

Više od godinu i po dana porezi i reciprocitet doveli su do postepenog smanjenja prisustva srpskih proizvoda na kosovskom tržištu, kao i potražnje za njima.

Prema podacima Carine Kosova, vrijednost uvoza iz Srbije – sa 450 miliona eura u 2017. godini, pala je na 389 miliona eura u 2018. godini, na 6 miliona u 2019, zatim porasla na 174 miliona u 2020. i 305 miliona u 2021. godini.

“Prije 2018. godine, prije poreza, kupovala sam i srpske proizvode, nisam gledala porijeklo. Nakon uvođenja poreza i sada u 99 odsto slučajeva gledam porijeklo proizvoda. Ako je iz države Srbije ne kupujem. Sada znam njihove proizvode i ne stavljam ih u korpu”, rekla je Jasmina Hasangej iz Prištine.

Predsjednik Kosovske poslovne alijanse Agim Shahini kaže da je nedostatak srpskih proizvoda na kosovskom tržištu već izvesno vrijeme naveo građane i trgovce ka alternativnim izborima.

Dodaje da cijena utiče i na kupce i na trgovce.

“Građani žele domaće proizvode, ali ipak, kada je u pitanju cijena, zamjenjuju ih za sve proizvode koji se nalaze u radnji i izlozima”, kaže Shahini.

Podaci Agencije za statistiku Kosova pokazuju da je od 2018. godine količina njemačkih proizvoda na tržištu Kosova povećana za 13 odsto, proizvoda iz Albanije i Sjeverne Makedonije za oko 6 odsto i onih iz Hrvatske za 3 odsto.

Uprkos naporima za normalizaciju odnosa, u okviru pregovora uz posredovanje EU, Kosovo i Srbija nastavljaju da se suočavaju sa raznim trgovinskim barijerama.

Prošle godine vrijednost izvoza Kosova u Srbiju, prema podacima Agencije za statistiku Kosova, iznosila je 42 miliona eura, 2020. godine 30 miliona eura, dok je 2019. godine iznosila 27 miliona eura. Ove vrijednosti su mnogo niže od vrijednosti srpskog izvoza na Kosovo tokom godina.