Ekonomisti smatraju da je potrebno hitno povećanje minimalne zarade, zbog poskupljenja proizvoda, a istraživač u Institutu za razvojnu politiku (INDEP) Dardan Abazi rekao je da je veoma zabrinjavajući ne samo brz rast cijena, već i pristup Vlade Kosova zahtjevima potrošača i najugroženijih kategorija u društvu, prenosi Reporteri.
Abazi navodi da je nagli rast cijena za tako kratko vrijeme problem za mnoge prodice na Kosovu pogotovo pred zimu i veću potrošnju električne energije i drugih proizvoda.
Prema riječima Abazija, jedna od mogućih opcija trebalo bi da bude povećanje minimalne zarade.
“Ovu odluku treba dobro sagledati u smislu makroekonomske analize. Ne možemo da imamo povećanje minimalne zarade kao odgovor na privremene krize, to mora biti mjera koja je dobro analizirana, jer je to nepovratna odluka” , kaže Abazi.
Smatra da bi Vlada trebalo da donese i niz drugih mjera, nove strategije i da uzme u obzir aspekt zaštite potrošača.
“Veoma je važno da Vlada izađe sa paketom mjera u sektoru energetike, da se osnuje fond za ugrožene potrošače, da se sprovede kampanja za podizanje svijesti potrošača i da postoji program ulaganja u energetsku efikasnost. Privremeno smanjenje akcize na naftu uticaće na smanjenje cijene nafte” , naveo je Abazi.
On je izrazio očekivanje da će kriza biti ublažena u narednim mjesecima.
Ekonomista Erton Bega naveo je da je minimalna zarada veoma niska, te da nije bilo promjene više od decenije.
“Prije svega, minimalna zarada je veoma niska i nije se mijenjala više od decenije. Vlada je prije dolaska na vlast obećala da će povećati minimalnu zaradu i vrijeme je da se ona poveća zbog svih ekonomskih okolnosti i uzimajući u obzir inflaciju” , rekao je Bega.
Naveo je da su poskupljenja posljedica rasta cijena na svjetskom tržištu, a da bi Vlada trebalo više da vodi računa o ugroženim grupama stanovništva.
“Vlada ne treba da brine samo o radnicima koji su pogođeni državnim budžetom, već treba da razmišlja o cjelokupnoj populaciji, a posebno o onim grupama društva čija plata ne može da pokrije ni četvrtinu potrošačke korpe” , rekao je Begu.
