Na današnji dan prije 18 godina na Ahiret je preselio Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine.
Rođen je u Bosanskom Šamcu 1925. godine, a umro je u Sarajevu 2003. U ovom gradu je završio Pravni fakultet, radio i stvarao. Zbog svojih političkih stavova dva puta je osuđivan i zatvaran.
Raspad Jugoslavije i početak parlamentarizma u zemlji značio je novi početak i za Izetbegovića i za BiH. Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije koja je pobijedila na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, kada je Izetbegović i izabran za predsjednika Predsjedništva RBiH.
BiH je vodio u odbrani od agresora i potpisnik je Dejtonskog sporazuma. Poslije rata nastavio je svoj politički angažman u Predsjedništvu kao prvi čovjek, ali se 2000. povukao iz zdravstvenih razloga.
Osim političkog angažmana bavio se i pisanjem te je autor više značajnih djela koja su prevođena na nekoliko stranih jezika. Posebno se ističu “Islam između Istoka i Zapada”, “Rat i mir u Bosni i Hercegovini” te “Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988”.
Na njegovoj dženazi bilo je više od 100.000 ljudi iz čitave Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami saučešća pristigli su iz oko 100 zemalja svijeta. Sahranjen je na mezarju Kovači u Sarajevu.
Nedugo prije smrti, u bolnici ga je posjetio i bivši predsjednik SAD, Bil Klinton (Bill Clinton), koji je bio u Bosni povodom otvaranja memorijalnog centra za žrtve genocida Srebrenice.
Bivši specijalni američki izaslanik Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) svojevremeno je izjavio da ne bi bilo Bosne da nije bilo Izetbegovića.
Politički ideali
Bivši izaslanik Evropske Unije i UN Karl Bildt (Carl) rekao je da je i usljed nekih političkih neslaganja sa Izetbegovićem “on ipak bio potpuno fin čovjek”. U svome govoru na dženazi, visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), pohvalio je Aliju Izetbegovića za “snagu i integritet”.
U telegramu saučešća vlade SAD upućuje se “najdublje saučešće prijateljima, familiji i bližnjima” Izetbegovića. Nadalje se dodaje: “Izetbegovićeva osobna hrabrost pomogla je Bosancima da izdrže jednu od najvećih evropskih tragedija poslije Drugog svjetskog rata”.
– Izetbegović je bio odlučan vođa i bio je instrumentalan u očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite multi-etničke zemlje. Njegova odlučnost ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine je dio njegove ostavštine – izjavio je Adam Ereli, glasnogovornik američkog Stejt Departmenta.
Njegovi politički ideali prisutni su i danas, makar u riječima i želji da se dostignu. Mada, mnogi kažu da je politika u BiH otišla daleko od onoga kako je Alija Izetbegović to zamišljao i od ideala za koje se zalagao.
Izetbegović će ostati upamćen kao jedna od ključnih historijskih figura moderne historije ove države.
