Ramush Haradinaj i Vlora Çitaku – imena kojima se kalkuliše za predsjedničku funkciju

Politički analitičar Agon Maliqi smatra nemogućim izbor Haradinaja za predsjednika, jer Demokratski savez Kosova (LDK) nema interes da glasa za njega, niti Demokratska partija Kosova (PDK) da mu obezbjedi kvorum.

Izbor za predsjednika bi se mogao ubrzati, navodi Gazeta Express, ukoliko bi pretpretresni sudija u Specijalizovanim vijećima potvrdi optužnicu specijalnog tužioca za bivšeg direktora Političke uprave OVK, aktuelnog predsjednika Hashima Thaçija.

Maliqi kaže da Haradinajeva stranka ima svojevrsni veto u procesu izbora predsjednika.

„Čini se da je teško ovaj posao obaviti bez nekog dogovora sa Haradinajem ili bez njegovog popuštanja, s obzirom da je na osnovu tumačenja Ustavnog suda, prilikom izbora predsjednika,  potreban kvorum od 80 poslanika. Čak i ako PDK i LDK ujedine glasove, zajedno sa manjinama dostižu tek oko 70 glasova. U kontekstu u kojem LDK za predsjednika neće moći da obezbjedi podršku Pokreta Samoopredjeljenje (PS) i gdje PDK ne glasa ni za koga osim za svog kandidata, Haradinaj ima određenu moć veta nad tim pitanjem. Ostaje da se vidi da li će on iskoristiti ‘nuklearnu opciju’ da Kosovo izvede na izbore ili će jednostavno pregovarati da bi dobio maksimum, jer ne vidim mogućnost da Haradinaj bude izabran za predsjednika”, rekao je Maliqi za Gazeta Express.

Kandidaturu Haradinaja, Maliqi vidi, kao kalkulaciju da postane potencijalni partner PS u slučaju novih izbora na Kosovu.

„Mnogo zavisi od postizbornih kalkulacija, Haradinaj vjerovatno ostavlja otvorenom mogućnost da postane partner PS, a mora da odluči da li je bolje da mandat proširi širom koalicijom, ili da započne saradnju sa Kurtijem. U tom kontekstu, posljednjih dana i nedjelja u medijima su vidljivi neki signali pritiska na Haradinaja da popusti“, rekao Maliqi.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani izjavio je sinoć da će Ramush Haradinaj najvjerovatnije postati predsjednik.

„Politička udruživanja nisu u vezi sa funkcijom predsjednika, ona se stvaraju sa statusom ili situacijom u odnosu na Specijalni sud, fazom primjene vašingtonskog sporazuma, dijalogom sa Srbijom, i vjerujem da i to ide u Ramushovu korist. Vjerujem da su udruživanja takva da je najvjerovatnije da Haradinaj može dobiti ono što tražii. Vjerujem da će se, ako ne sa prvim glasanjem, onda sa trećim, to riješiti bez problema, odnosno biće izabran sa 61 glasom“, rekao je Hasani u emisiji „Rubikon“ na KTV.

Maliqi je rekao da LDK zna da njihova vlada sa AAK nema većinu u Skupštini i shodno tome nije u njenom interesu da glasa Haradinaja za predsjednika.

„Ne vidim mogućnost da Haradinaj bude izabran za predsjednika, jer ne vidim interes PDK da mu obezbjedi kvorum, niti interes LDK da glasa za Haradinaja u kontekstu u kojem njihova zajednička vlada nema dovoljnu većinu“,  rekao je Maliqi i dodao  da ako Haradinaj po svaku cijenu insistira na predsjedničkoj funkciji, onda je Kosovo blizu izbora.

Za Samoopredjeljenje, u ovom procesu prema Maliqijevim riječima, bilo bi prihvatljivo raspuštanje Skupštine, gdje bi privremeno predsjedavanje preuzela predsjednica Skupštine Vjosa Osmani.

Kao mogući kandidat za predsjednika, pominje se odlazeća kosovska ambasadorka u SAD Vlora Çitaku.

Maliqi ocjenjuje da bi upravo Çitaku mogla biti kompromis između LDK i PDK, kada je u pitanju funkcija predsjednika.

„Ne vjerujem da bi kandidatura Vlore Çitaku predstavljala problem za LDK. Çitaku godinama nije bila dio PDK struktura i na diplomatskim funkcijama koje je zauzimala izgradila je svoj profil i nezavisnu političku ličnost i sa tih pozicija bila je primorana da sarađuje sa svima. Štaviše, ne pripada militantnim i radikalnim strujama PDK, što ne bi bilo problematično ni za glasačko tijelo LDK, jer predstavlja tehnokratski profil“, rekao je Maliqi.

Maliqi procjenjuje da bi Çitaku odgovarala  predsjednička kandidatura s obzirom na to da je političku težinu podigla van okvira PDK.

„U javnom mnjenju je jedna od rijetkih političkih ličnosti koja uživa šire poštovanje i odobravanje mimo političkih linija. U tom kontekstu, odgovarala bi joj uloga predsjednika. Mnogi bi osporili ovu procjenu naglašavajući veze sa PDK, ali mislim da se potcjenjuje činjenica da je Çitaku ličnost koja je svoju političku težinu već podigla iznad PDK i ima svoje političke ambicije koje mogu da se sukobe sa mnogima u PDK, posebno sada kada je sama stranka u krizi. Stoga, je ne vidim u okviru partijskih šema, već kao ravnotežu i otvorenu za saradnju sa svim stranama. Lično, njenu vrijednost za kandidaturu vidim u iskustvu u spoljnoj politici, gdje bi, zbog svog profila i kontakata, mogla da bude efikasna u predstavljanju i otvaranju vrata za Kosovo u vrijeme kada imamo veoma lošu situaciju“, rekao je Maliqi.

Nakon pet godina diplomatske službe u SAD očekuje se povratak Çitaku na Kosovo.

Kosovo Online/Gazeta Express