KosovoVijesti

Najviše migranata na Kosovo stiglo preko Albanije

Palestinac Mohamad Al Tael (26) već deset mjeseci boravi na Kosovu u izbjegličkom kampu Magure gdje je stigao nakon tromjesečnog putovanja kroz Tursku, Grčku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i na kraju je ilegalno ušao na Kosovu, prenosi Reporteri.

Kao i većini migranata i Mohamad kaže da planira da ode sa Kosova u zemlju u kojoj, prema njegovim riječima, može da nađe posao.

„Plan mi je da izađem, počnem da tražim posao, možda da vidim kako da se ponovo spojim sa porodicom ako budem mogao“, rekao je on za Radio Slobodna Evropa.

Mohamad je skoro četiri godine bio daleko od svoje domovine, u potrazi za boljim životom. Od tada je, kaže, potrošio preko 20.000 eura, boraveći i putujući iz jedne zemlje u drugu.

U istom kampu nadomak Lipljana trenutno je i Naser Almasalma (54) iz Sirije koji je po dolasku na Kosovo prvo boravio u kampu Vranidol koji je bliži Prištini.

„Više od 20 godina živim u Mađarskoj i deportovali su me. Otišao sam u Srbiju i iz Srbije sam došao na Kosovo. Sviđa mi se Kosovo, ljudi su ovdje dobri i poštuju nas“, kaže Almasalma.

U toku godine na stotine migranata koristi Kosovo kao tranzitnu zemlju ka zemljama Evropske unije, a migranti koji ilegalno ulaze na Kosovo uglavnom su iz Sirije, Maroka, Alžira, Afganistana i Libije.

Direktor Centra za azil u selu Magure kod Lipljana Fitim Zariqi rekao je za RSE da je od januara do 17. novembra 516 migranata registrovano kao tražioci azila.

U ovom periodu, prema Zariqijevim riječima, 880 migranata podnelo je zahtjev za privremeni boravak, a ima i onih koji poslije 72 sata moraju da napuste Kosovo.

„Već je poznato da emigranti koriste Kosovo kao tranzitnu zemlju, kao što koriste druge balkanske zemlje. Dakle njihov cilj je da odu negdje u Evropsku uniju. Svi oni koji dođu na Kosovo, imaju sve uslove i svi koji su došli izjavili su da su zadovoljni, ali im je cilj da odu negdje drugde“, kaže Zariqi.

Prema Zakonu o azilu na Kosovu, procedure za dobijanje statusa azila traju šest do devet mjeseci.

U 2019. godini, 2.081 osoba je zatražila azil na Kosovu, dok je 2020. godine 1.409 osoba.

„Tražioci azila koji ulaze na teritoriju Kosova uglavnom koriste zelene granične oblasti za ilegalni prelazak granice. Najviše emigranata ili azilanata ušlo je sa teritorije Albanije – njih 80 odsto, zatim iz Sjeverne Makedonije 12 odsto, iz Srbije 4,5 odsto, preko Međunarodnog aerodroma 3 odsto, dok je iz Crne Gore manje od 1 odsto“, kaže Zariqi.

On ističe da većina migranata koji ulaze na Kosovo čine mladi – do 30 godina – i pripadaju islamskoj vjeri.

Međutim, svi migranti koji ulaze na Kosovo nisu prijavljeni policiji. Priča se da ima onih koji privremeno žive u privatnim kućama i hotelima, dok ne nađu izlaz sa Kosova.

Od početka 2015. godine, region Zapadnog Balkana postao je tranzitno čvorište za ljude koji beže uglavnom sa Bliskog istoka i Afrike i žele da se nasele u zemljama Evropske unije.

EU i Agencija Ujedinjenih nacija za migracije pružile su podršku vlastima na Kosovu da poboljšaju upravljanje migracionim tokovima, posebno tokom pandemije kovid-19, i da ojačaju kapacitete za prijem i zaštitu migranata.

Ovog mjeseca je obnovljena nekadašnja vojna zgrada u Vranidolu, koja će služiti kao prihvatno-registracioni centar za migrante.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice na Kosovu (UNHCR) rekao je za Radio Slobodna Evropa da prati trendove i identifikuje potrebe ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita.


Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku sa dešavanjima na Kosovu i šire zapratite našu Facebook Stranicu i naš Instagram Profil

Izvor
Kosovo Online / Reporteri

Više iz rubrike

Back to top button